Kapare

Blagotvorne za probavu, potiču apetit…

Kapar (Capparis spinosa L.) je tropska i suptropska biljka koja raste u obliku grma. Uspijeva na obalama Sredozemlja i kod nas, na otocima srednjeg i južnog Jadrana, u zaklonjenim i vrućim predjelima, većinom samonikla. Grm opstaje tridesetak godina, a obilno počinje rađati nakon pete godine. Može dati i do dva kilograma cvjetnih pupova. Cvjeta od svibnja do rujna. Sirovi pupovi nisu jestivi. Beru se ručno, u rano proljeće, za suhih dana. Cjenjeniji su oni manji, tvrđi i okrugliji, zatvoreni, maslinasto do plavičasto zeleni.

Ukoliko se pup otvori ili je velik, ne bere se. Nakon berbe otkidaju se peteljke s pupova i ostavljaju da se posuše dan ili dva, a potom se potapaju u morsku vodu ili se dobro posole te se tako drže još dan ili dva. Potom se ispiru hladnom vodom i stavljaju u ocat i na sunce, deset dana. Pri tom nastaju kiseline kuprin i senfolglykosid, koje kapatima daju karakterističan pikantan okus.

Nakon deset dana ocat se mijenja i malo razvodnjava. Ponegdje pupoljke stavljaju u slanu vodu ili ulje. Miris im je topao i blag, a okus malo trpak i aromatičan. Gorčina nestaje stajanjem u otopini, a razvija se miris. Najcjenjenije kapare dolaze iz južne Francuske i sa Sicilije.
100 g svježih kapara iznosi 23 kcal/96 kJ, od čega 5% ugljikohidrata, 2,4% proteina i 0,9% masti. Od minerala u kaparama sadrže kalcij, željezo, magnezij, cink, bakar, mangan. Od vitamina kapare sadrže vitamin C,riboflavin (vitamin B2), niacin (vitamni B3) i vitamin K. Kapare sadrže fitosterole i vlakna što ih čini blagotvornima za probavu. Niskokalorične su, a bogate fitonutrijentima. Prava riznica antioksidanasa, rutina i kvercetina. Osim navedenim svojstvima mogu se pohvaliti i antibakterijskim, antikancerogenim, analgetskim i protuupalnim djelovanjem. Ne čudi stoga što se od davnina upotrebljavaju u medicinske svrhe.

Obično ih nabavljamo u trgovinama. Veće kapare obično su jeftinije od onih sitnijih. Kod kupnje valja obratiti pozornost na vijek trajanja istaknut na amblaži.
Prilikom dodavanja kapara u jela treba biti umjeren. Koriste se kao začin ili prilog. Najčešće se pripremaju s ribljim jelima i s plodovima mora, uz tatarski bifter, dodatak pizzama i tjesteninama.

“Salad With Fresh Tomatoes, Capers And Arugula” – Image courtesy of Apolonia at FreeDigitalPhotos.net
“Cheese And Capers Sweet And Sour Sauce And Pistachios”- Image courtesy of Apolonia at FreeDigitalPhotos.net