Masnoće u pripremi hrane

Svako ulje ili masnoća, biljnog ili životinjskog podrijetla, može poslužiti za kuhanje (kuhanje, prženje, pečenje, pripremu zaprški, podmazivanje posuda za pripremu jela i dr.).

Masnoće se razlikuju s obzirom na sastav i prema utjecaju koji imaju na zdravlje. Neophodne su kao izvor kalorija, esencijalnih masnih kiselina i kao otapalo za skupinu vitamina topivih u mastima (A, D, E i K).

Postoje ulja koja su stabilnija i prema tome povoljna za kuhanje i prženje jer dobro podnose visoke temperature, a postoje i ulja koja lako oksidiraju i ona koja sadrže trans-masne kiseline zbog industrijske obrade.

Premda su sva ulja na tržištu zdravstveno ispravna, ona skuplja zdravstveno su ispravnija (čitaj zdravija). Ulje nije uputno kupovati na temelju cijene (kad je to moguće), već na temelju sirovinskog sastava. Kada na proizvodu piše “ulje za kuhanje” to znači da to mogu biti vrlo različite smjese masnoća.

Uz to, da bi se ulja stabilizirala (kako bi mogla mjesecima stajati na policama trgovina, u plastičnim, prozirnim bocama, izložena svjetlu i toplini), ona se toplinski obrađuju i u tom procesu nastaju izrazito nezdrave trans-masne kiseline.
Preporuka je kombinirati maslinovo (kao vrlo stabilno i zdravo ulje) sa standardnim suncokretovim uljem u omjeru pola:pola, kada zbog cijene maslinovog ulja nije moguće koristiti ga kao isključivi i jedini izbor. Isto tako, bolje je reducirati količinu maslaca (sadrži zasićene masnoće, ali ne sadrži trans-masne kiseline), a izbjegavati margarin (sadrži trans-masne kiseline). Isto tako preporuča se kombinirati maslac i maslinovo ulje.
Preporuka je izbjegavati prženje hrane, a posebno višekratno prženje u istom ulju.

Ulja mogu biti izvor zdravlja, ali i bolesti. Znanjem i trudom onoga tko ga koristi, ulje može upotpuniti i obogatiti prehranu i pomoći u očuvanju zdravlja.

Photos courtesy of Pixabay