Odnosi ispunjeni ljubavlju

Dr. Dean Ornish piše: “Ne poznajem niti jedan drugi medicinski čimbenik koji na naše preživljavanje utječe snažnije od ljubavi i bliskosti. Ni prehrana, ni pušenje, ni stres, ni genetika, ni lijekovi ni kirurški zahvati.”

Naša socijalna podrška, odnosi koje njegujemo s drugim ljudima, iznimno su važan čimbenik našeg zdravlja. Mnoga istraživanja mjere broj i strukturu tih odnosa, malobrojna su usmjerena su na ono najvažnije – kvalitetu tih odnosa.

Znanstveni tim s Yalea proučavao je 119 muškaraca i 40 žena podvrgnutih koronarnoj angiografiji, rendgenskom snimanju koje pokazuje stupanj začepljenosti koronarnih arterija. Kod osoba koje su izjavile da primaju puno potpore i ljubavi od strane bližnjih zabilježen je mnogo manji stupanj začepljenosti koronarnih arterija.

Zaključak je da su osjećaji voljenosti i primanje emocionalne potpore (kvaliteta odnosa), kao pokazatelji stupnja začepljenosti koronarnih arterija, važniji od samog broja veza koje osoba održava (kvantitete). Važno je spomenuti da taj rezultat nije ovisio o prehrani, pušenju, tjelesnoj aktivnosti, kolesterolu, dijabetesu, dobi, obrazovnoj razini, obiteljskoj anamnezi (genima) i sličnim uobičajenim čimbenicima. I druga istraživanja potvrdila su povezanost dubine (kvalitete) emocionalnih odnosa koje imamo s drugima i začepljenosti koronarnih arterija.

Jedno takvo provedeno u Sveučilištu Case Western Reserve u Clevelandu provedeno je na deset tisuća oženjenih muškaraca koji u svojoj zdravstvenoj povijesti nisu imali anginu pectoris (bol ili nelagoda u prsima ili u blizini prsiju uzrokovana nedovoljnim dotokom krvi u srčani mišić). Kod muškaraca s visokim vrijednostima čimbenika rizika (visoki krvni tlak, povišeni kolesterol u krvi, dob, dijabetes i dr.) vjerojatnost pojave angine pectoris u sljedećih pet godina bila je više od 20 puta veća. Međutim, pojavila se znatno rjeđe kod osoba koji su na pitanje “pokazuje li vaša supruga ljubav prema vama?” odgovorili potvrdno, čak i kada su vrijednosti čimbenika rizika bile vrlo visoke.
Angina pectoris bila je znatno učestalija (gotovo dvostruko) kod muškaraca koji su imali visoke vrijednosti čimbenika rizika, ali se nisu osjećali voljeno od strane supruge. Što su vrijednosti kolesterola u krvi i krvnog tlaka bile veće i što su tjeskoba i stres bili veći, ljubav od strane supruge bila je važniji faktor sprječavanja neželjenih posljedica, faktor uravnoteženja.

Dokazano je da je bol u prsima učestalija kod muškaraca koji su uz tjeskobu imali i probleme u obitelji, sa suprugom i djecom.

Zaključak:
Preventivne mjere kao što su prestanak pušenja, snižavanje razine kolesterola u krvi i krvnog tlaka, smanjenje tjelesne težine i sl. zasigurno pomažu u smanjenju incidencije infarkta miokarda i, u nešto manjoj mjeri, angine pectoris.

S druge strane, najvažniji izvori rizika od angine pectoris bit če promašeni ako izostavimo podrobno ispitivanje osobne, obiteljske i profesionalne situacije oboljelog. Sve navedeno potvrđuje potrebu za rješavanjem tjelesnog, emocionalnog i socijalnog aspekta života svakog pojedinca u cilju sprječavanja, odgađanja, liječenja ili ublažavanja angine pectoris i mnogih drugih oboljenja.

Photos courtesy of Pixabay