Pravila ponašanja na bazenima

Za sigurnije uživanje…

Ljeti, za vrućina, u potrazi za osvježenjem slobodno vrijeme volimo provoditi uz vodu, na moru, jezerima, rijekama i bazenima. Ovaj članak posvetit ćemo savjetima o tome kako se ponašati u bazenu u cilju sigurnijeg uživanja svih koji ga koriste.

Opasnosti iz bazena
Dobro je informirati se o mikrobiološkim kontrolama koje određeni bazeni provode. Važno je da voda bude dovoljno protočna i da koncentracija klora bude optimalna. Prevelika količina klora može izazvati iritaciju kože i očiju, a posebno ukoliko se nakon kupanja ne istuširamo dobvoljno temeljito i ne obrišemo čistim ručnikom.

Preniska koncentracija klora povećava opasnost od raznih infekcija (bakterijama, virusima, parazitima). Infekcije gastrointestinalnih organa posljedica su gutanja zagađene vode. Simptomi infekcije su: dijareja (proljev), bol u trbuhu, visoka temperatura. Najčešće se radi o bezazlenim infekcijama, ali nisu rijetke niti ne ozbiljnije – infekcije Shigellom, bakterijom Salmonelle, Escherichijom coli (E. coli).
Prva pomoć kod ovih infekcija je: dijetalna prehrana, nadoknađivanje tekućine i skidanje temeprature, kod dijareje i uzimanje probiotika zbog uravnoteživanja crijevne flore. I naravno, javiti se svom liječniku.

Infekcija oka ili bazenski konjuktivitis, može zahvatiti jedno ili oba oka. Izaziva ga Chlamydia trachomatis, a nastaje kontaminacijom prstiju s genitalnim iscjetkom, odnosno urinom osobe koja ima genitalnu infekciju. Simptomi infekcije su: crvenilo oka, suzenje, osjećaj stranog tijela u oku, oticanje kapka i osjetljivost na svjetlost. Najbolje je javiti se svom liječniku radi liječenja odnosno terapije.
Plivačko uho, odnosno infekcija vanjskog ušnog kanala je najčešća infekcija ljeti. Dobiva se zadržavanjem zagađene vode u ušnom kanalu, a u najvećem broju slučajeva je izaziva bakterija. Simptomi infekcije su bol i sekrecija iz uha i nagluhost. Treba se javiti svom liječniku radi terapije i liječenja i u međuvremenu izbjegavati vlaženje uha.

Toplina i vlaga posebno pogoduju gljivičnim infekcijama kože i sluznice. Idealna mjesta za njihov razvoj su vlažni ručnicii i kupaći kostimi, ali i vlažni podovi, svlačionice, prostori za tuširanje i toaleti. Gljivične infekcije kože najčešće zahvaćaju pazuhe, prepone, stopala između nožnih prstiju i sva druga mjesta gde je koža oštećena. Prvi simptomi su: crvenilo, svrab i pucanje kože.

Gljivica Candida albicans normalno živi na koži, sluznicama, pa i u probavnom sustavu ljudi bez pojave ikakvih simptoma. U slučajevima stresa, pada imuniteta ili antibiotske terapije, razmnožavanje ovih kvasaca može dovesti do različitih patoloških stanja. Najčešće se javljaju vulvovaginalna i oralna kandidijaza, Razmnožavanju ovog mikroorganizma pogoduje i sjedenje na mokrim ručnicima, u vlažnim kupaćim kostimima.
Simptomi infekcije candidom su peckanje i svrab u predjelu spolnih organa i pojava karakterističnog gustog, bijelog i sirastog sekreta bez neugodnog mirisa. Od ostalih simptoma često se javljaju iritacija, žarenje vulve, crvenilo i bolni spolni odnosi.sekret. Obavezno se treba javiti osobnom liječniku i ginekologu. Liječenje može potrajati.

Poštivanjem određenih pravila smanjiti ćete mogućnost zaraze navedenim patoorganizimima.

– kad dođete na bazen, ne preskačite bazen za dezinfekciju stopala,
– istuširajte se i prije i poslije ulaska u bazen,
– idealno bi bilo izvan bazena hodati u prikladnoj obući,
– valja izbjegavati sjedenja na vlažnim ručnicima kao i sjedenje u mokrom kupaćem kostimu,
– svakako izbjegavati gutanje bazenske vode (posebno upozoriti djecu!),
– ne roniti s otvorenim očima i bez maske (posebno upozoriti djecu!),
– osobe koje imaju osjetljiva uha trebale bi u bazen s posebnim tamponima za uši,
– ni pod kojom izlikom ne urinirati u bazenu,
– često i temeljito prati ruke,
– za boravka u bazenu izbjegavati dodirivanje rukama usana, nosa i očiju,
– po završetku kupanja obavezno se temeljito istuširati i potom temeljito obrisati posebno u predjelu prepona, pazuha, prstiju
na nogama;

Sigurnost djece
Sve gore navedeno vrijedi za djecu, a uz to potrebne su i dodatne mjere opreza. Premda roditelji jedva čekaju ne bi li se malo opustili i odmorili dok se djeca zabavljaju, ne treba nikada smetnuti s uma da je bazen mjesto gdje dijete ne smije biti ostavljeno bez nadzora.

Rizik od utapanja posebno je povećan kod male djece neplivača i one djece koja boluju od kroničnih bolesti, posebno bolesti srca i krvnih žila te epilepsije.
Djeca trebaju biti pod stalnim nadzorom, čak i pri kupanju u kadi i malim, plastičnim bazenima. Mala djeca se mogu utopiti u vrlo maloj količini vode (u svega nekoliko centimetara visine), u kratkom vremenskom razdoblju. Stalan nadzor roditelja ili drugih odraslih osoba jedno je od osnovnih pravila sigurnosti.

Plivanje je aktivnost koja povoljno utječe na tjelesni rast i razvoj djeteta. Naučeno plivanje smanjuje rizik od utapanja kod male djece za 88%. Ako za to postoje mogućnosti, preporučuje se upisati dijete na tečaj plivanja. Djecu koja su završila obuku plivanja potrebno je i dalje stalno nadzirati i pomagati u svladavanju i usavršavanju plivanja.
Djeca koja ne znaju plivati trebaju nositi sigurnosni prsluk. Prilikom kupanja u moru, bazenima, rijekama i jezerima mala djeca trebaju uz stalan nadzor odraslih nositi i sigurnosne prsluke primjerene njihovoj dobi.
Djeca trebaju znati da kupanje i plivanje osim zabave, nosi i rizik od utapanja. Stoga trebaju usvojiti mjere sigurnog ponašanja u vodi – ulaziti postepeno u vodu, plivati u društvu vršnjaka, ne skakati u vodu, posebno ne skokom na glavu, ne zadržavati dugo dah pod vodom i ne hiperventilirati, posebno se oprezno kupati u rijekama i jezerima te izbjegavati kupanje u nemirnim vodama.

Preporuke za sigurnost odraslih osoba u vodi
Svladavanje plivanja je temeljna mjera prevencije utapanja. Osim škola i tečajeva plivanja za djecu organiziraju se i tečajevi plivanja za odrasle. Odrasle osobe koje nisu dobri plivači trebaju se kupati pod nadzorom drugih odraslih osoba te plivati blizu obale ili ruba bazena, najdalje do „dubine stajanja u vodi“.

Plivanje u društvu smanjuje rizik od utapanja. Druga osoba može pomoći u slučaju pojave iznenadnih stanja koja mogu dovesti do utapanja, primjerice grčeva.
Ulazak u vodu treba biti postupan. Jedno od osnovnih pravila sigurnosti je postupni ulazak u vodu da se tijelo privikne na razliku u temperaturi između zraka i vode. Ne preporučuje se skakanje u vodu.
Ne preporučuje se ulaziti u vodu radi kupanja i plivanja odmah nakon obroka, već najmanje dva sata nakon obroka.
Osobe koje boluju od kroničnih, posebno srčanih bolesti te dijabetesa i epilepsije trebaju se pridržavati uputa liječnika o ponašanju za vrijeme ljetnih vrućina, te uzimati preporučenu terapiju. Osobe koje boluju od epilepsije trebaju se u pravilu kupati u društvu drugih osoba. Osobe koje boluju od drugih akutnih ili kroničnih bolesti trebaju se kupati s povećanim oprezom.

Alkohol je čest uzrok utapanja adolescenata i odraslih osoba, najčešće muškog spola. Alkohol uzrokuje smetnje u ravnoteži, motornoj koordinaciji te utječe na stanje svijesti.
Najbolje je koristiti sigurna kupališta koja su pod nadzorom spasilačke službe. Treba biti u blizini obale, odnosno unutar ograđenog prostora za kupanje. Poseban oprez je potreban prilikom kupanja u rijekama i jezerima zbog neprozirne vode, neravnog dna i iznenadnih prijelaza u dubinu te hladnih struja i virova.
Prilikom korištenja ronjenja na dah ne smije se zadržavati dah predugo niti hiperventilirati. Preporuka je ne roniti duboko i uvijek roniti u paru.
Nošenje sigurnosnih/spasilačkih prsluka prilikom plovidbe preporučuje se svim osobama. I najbolji plivači se mogu utopiti prilikom pada u vodu u nepovoljnim vremenskim uvjetima (veliki valovi, hladna voda).
Osoba koja se utapa može potopiti i tako ugroziti i drugu osobu, uključujući i najbolje plivače, stoga se preporučuje spašavanje, ako za to postoje uvjeti, prepustiti osobama koje su uvježbane za spašavanje u vodi. Ukoliko takvih osoba nema u blizini, osobi koja se utapa treba pristupiti s oprezom. Dobro je prilikom spašavanja koristiti pomoćna sredstva poput pojasa za spašavanje i slično. U slučaju potrebe, treba čim prije započeti s osnovnim mjerama oživljavanja.

“Two Women In The Pool Having Fun” – Image courtesy of alexisdc at FreeDigitalPhotos.net