Krumpir: mitovi, činjenice i najbolji način pripreme

Krumpir često ima lošu reputaciju kada govorimo o zdravlju i tjelesnoj težini, ali znanstvena istraživanja pokazuju da ova namirnica, ako se pravilno pripremi, može biti vrijedan dio uravnotežene prehrane.

Nutritivna vrijednost

Srednje veliki krumpir (oko 150 g) s korom sadrži:

• ~160 kcal
• 4 g bjelančevina
• 35 g ugljikohidrata
• 3–4 g vlakana (polovica u kori)
• značajne količine kalija, vitamina B6 i vitamina C.

👉 Krumpir je jedan od rijetkih izvora vitamina C među škrobnatim namirnicama. No, važno je znati da se vitamin C značajno gubi dugotrajnim kuhanjem u vodi i prženjem, dok se najbolje očuva kuhanjem ili pečenjem u kori.

Posebna svojstva

• Otporni škrob: nastaje kada se kuhani krumpir ohladi. Djeluje poput vlakana, potiče sitost, regulira šećer u krvi i hrani „dobre“ crijevne bakterije.
• Indeks sitosti: studije pokazuju da je krumpir zasitniji od tjestenine ili riže, pa može pomoći u kontroli apetita.

Najzdraviji načini pripreme

• kuhanje ili pečenje u kori – čuva vitamine i minerale, posebno vitamin C
• pečenje s malo maslinova ulja i začina – dobar način da se izbjegne višak masnoće
• kuhanje, hlađenje i korištenje u salatama – povećava udio otpornog škroba
• friteza na vrući zrak – hrskava tekstura, ali znatno manje ulja nego kod klasičnog prženja

Što izbjegavati

• Velike porcije + dodatke poput maslaca, vrhnja, sira ili slanine – tada krumpir postaje visokokalorična „bomba“.
• Pomfrit i prženi krumpiri – puno ulja, soli i akrilamida, pa ih treba jesti samo povremeno.

Zaključak

Krumpir sam po sebi nije neprijatelj zdravlja ni vitke linije – štoviše, u umjerenim porcijama i uz pravilnu pripremu može podržati sitost, probavu i unos važnih hranjivih tvari. Ključ je u:

• pripremi pod korom,
• kombinaciji s povrćem i proteinima,
• umjerenim porcijama bez visokokaloričnih dodataka.

Image by ally j from Pixabay
Image by Skibka from Pixabay