Blitva

Blitva (Beta vulgaris var.cicla) je stabljikasto i lisnato povrće tamnozelene boje. Razlikujemo dvije osnovne vrste blitve – lisnatu i rebrastu. Lisnata ima tanke i kratke peteljke i dug, zeleni list. Rebrasta ima široke, debele i dugačke peteljke (vrlo ukusne), a relativno male listove u odnosu na peteljku.

Blitva je povrće vrlo slično špinatu, uz stanovite prednosti – nije osjetljiva na visoke temperature, a u peteljkama sadrži znatno manje količine oksalne kiseline pa ih nije potrebno odbacivati.

Blitva je niskokalorična namirnica – 100 grama kuhane blitve ima samo 20 kcal (84 kJ). Sadrži proteine, ugljikohidrate, mali postotak masti te čitav niz vitamina i minerala (vitamin A – karotena, vitamin C, vitamin B1 i B2, vitamin K, niacin, pantotensku kiselinu, folnu kiselinu, natrij, kalcij, magnezij, željezo, mangan, fosfor i kalij i dr.
Bogata je celuloznim vlaknima koja vežu na sebe vodu (a time i masnoće i otrovne tvari) i blagotovrno djeluju na probavu.

Prilikom kupnje treba obratiti pažnju da su listovi izrazito zelene boje, a stabljika čvrste i hrskave strukture. Blitvu sa uvenulim listovima ili promjenama u boji i mekane stabljike treba izbjegavati.
Blitva se može čuvati u hladnjaku, u plastičnoj vrećici ili bio fresh zoni hladnjaka (ukoliko je vaš hladnjak ima) do tri dana.
Želite li blitvu zamrznuti, operite je, nasijecite na željenu veličinu i krako izblanširajte u kipućoj vodi. Ohladite je hladnom vodom iz slavine i zamrznite u prikladnoj posudi ili plastičnoj vrećici.

Kod pripreme blitve za jelo, važno je blitvu dobro oprati, ukloniti tvrde, vlaknaste dijelove stabljike i imati na umu da se stabljika kuha duže nego listovi.

Kod pripreme pita, fritaja i gratiniranih jela listovi i stabljika kuhaju se istovremeno.
Blitva je izvrstan prilog mesu i ribi, može se pirjati, kuhati, gratinirati, kombinirati na razne načine i sa raznim namirnicama.

Photo courtesy of Pixabay