Grožđe

Bobica grožđa je hrskave teksture i slatkog, suhog ili oporog okusa. Prozirno meso obavija glatka kožica. Kultivira se širom svijeta, pa tako i u našim krajevima. Postoje razne sorte: stolno grožđe, koje se koristi za jelo u svježem stanju, osušeno grožđe (grožđice), koje se dobiva prirodnim sušenjem grožđa, te grožđe kao sirovina potrebna za proizvodnju vina, sokova, vinskog octa, rakija, konjaka, pjenušca i drugih pića. Od sjemenki grožđa proizvodi se i posebno aromatično ulje.

Grožđe je dobar izvor vitamina C, sadrži fosfornu kiselinu, sve vitamine skupine B (izuzev vitamina B12), koji su važni za izmjenu ugljikohidrata i povoljnu utječu na živčani sustav.

Bobice grožđa sadrže magnezij, mangan i kalij. Visokovrijedan su izvor fitokemikalija bioflavonoida, specifične skupine biljnih pigmenata (boja). tvari koje posjeduju izraziti antioksidacijski potencijal, tj. štite stanice od štetnog utjecaja slobodnih radikala. Izraženija boja grožđa znači jaču koncentraciju bioflavonoida. Grožđe sa svojim komponentama, (polifenolima), ima zaštitno djelovanje na srce. Osobama koje imaju problema problema s visokim tlakom, čaša vina uz obrok može utjecati na smanjenje rizika od srčanih bolesti. Detoksificira i čisti organizam te potiče mršavljenje, brz je izvor energije i popravlja krvnu sliku.

Antioksidanti koje nalazimo u grožđu, utječu i na očuvanje vida. Tri obroka voća dnevno smanjuju rizik od oboljenja od makularne degeneracije. Kožice bobica grožđa bogate su balastnim tvarima te pospješuju rad crijeva i otklanjaju zatvor stolice, ujedno odstranjujući suvišnu vodu iz tijela, uklanjaju otrove i vežu masne tvari. Grožđe je idealno za jesenske dijete. Ubrzava protok mokraće kroz bubrege, mjehur i mokraćne kanale. Djeluje kao prirodni tonik organizma, a uz to je i izrazito hranjiva namirnica. Sjemenke treba pažljivo žvakati, jer se u njima nalazi aktivna tvar koja djeluje na smanjenje kolesterola.
Najpoznatiji proizvodi od grožđa su razne vrste vina, vinski ocat, konjak, aceto balsamico. Manje poznati su porto, marsala, ouzo, nefermentirani sok od grožđa i ulje od sjemenki grožđa. Nefermentirani sok grožđa, koji se upotrebljava još od doba starih Rimljana, koristi se za pripremu jedne od svjetski najpoznatijih vrsta senfa, one iz Dijona.

Kupnja i čuvanje

Prilikom kupnje grožđa valja pripaziti da grozdovi imaju zrele, čvrste i neoštećene bobice jednolike boje koje se čvrsto drže za stabljiku. Slatkoću grožđa možemo procijeniti prema njegovoj boji. Zelene sorte trebaju imati lagano žućkastu nijansu, crveno grožđe mora biti bez tragova zelene boje, dok tamne sorte moraju imati izrazito tamnu boju. Kod prezrelog grožđa bobice lako otpadaju sa stabljike, a uočljiv je i početak sušenja ili pojava plijesni. Grožđe se vrlo lako kvari i fermentira na sobnoj temperaturi, potrebno ga je čuvati u hladnjaku Grožđe se često kupuje i sušeno, u obliku grožđica. Ukoliko ne trebamo cijeli grozd, dobro je manje grozdiće odrezati umjesto da otkidamo bobice. Na taj način će ostatak grozda dulje zadržati svježinu.

Grožđe možete biti izvrstan dodatak voćnim salatama, a uz korištenje različitih sorti i boja grožđa, vizualni doživljaj. Poslužuje se uz hladne salate od piletine, puretine ili tune, ili uz različite vrste sireva i orašaste plodove.
Jesen je vrijeme kada treba uživati u grožđu.

Image by Matthias Böckel from Pixabay
Image by Photo Mix from Pixabay