Iracionalna potrošnja mesa

Hrana u razvijenom svijetu već odavno nije sirovina kojom osiguravamo energiju i nutrijente potrebne za život i funkcioniranje. U životima ljudi iz razvijenih zemalja hrana ima niz drugih uloga.
Uz hranu se družimo, hranom namirujemo niz drugih potreba (ljubav, bliskost, unutarnji mir i dr.), hranom iskazujemo svoj društveni status, održavamo običaje i dr…

Iracionalna potražnja i potrošnja mesa i mesnih proizvoda potiče i omogućava rast mesne industrije koja pak izravno utječe na uništavanje šuma (posebno prašuma), zagađivanje tla i voda, gubitak bioraznolikosti i cjelokupnih ekosustava, klimatske promjene, migracije, enormne emisije stakleničkih plinova, glad i siromaštvo, ugrožavanje ljudskih prava iskorištavanjem radnika i ugrožavanjem zdravlja stanovništva, bogaćenje pojedinaca na štetu ostalih, varanje potrošača…

Procesi povezani s razvojem globalnog tržišta rezultirali su uništavanjem velikog broja malih poljoprivrednika jer globalnim prehrambenim sustavom upravlja nekolicina multinacionalnih korporacija. Riječ je o ogromnim kompanijama i postrojenjima koja pokrivaju sve faze proizvodnje mesa: od uzgoja životinja, uzgoja hrane za životinje, istraživanja i razvoja, farmaceutske industrije, kemijske industrije, marketinga.

Meso je dostupnije i jeftinije nego ikada zahvaljujući činjenici da su radnici u mesnoj industriji mahom potplaćeni, a uvjeti za rad i uzgoj životinja „neljudski“. Radi profita svjesno se i okrutno krše prava i ljudi i životinja.

Konzumiramo ga sve više i češće, nauštrb količine povrća i voća, zanemarujući pri tom zdravstvenu opravdanost takvih izbora.

S jedne strane iskazujemo sve veću privrženost životinjama poput pasa i mačaka, s druge, iracionalno kupujemo i trošimo meso ne razmišljajući što time potičemo i podržavamo. Razlozi tome su vješt marketing od strane mesne industrije, naša neupućenost (neinformiranost), medijska nepismenost i nekritičnost, često i nezainteresiranost.

Nikola Tesla vizionarski je na tu temu izrekao sljedeće: „Namjera povećanja broja stoke da bi se dobilo više hrane čini se ispravna, no tako se mnoštvo može prehraniti samo na ’kratki dah’. Svakako je bitnije uzgajati povrće i žitarice, a isto tako smatram da je vegetarijanstvo preporučljiva polazna točka za odricanje od uvriježenih barbarskih navika. Mnogi narodi koji žive skoro isključivo vegetarijanski pokazuju veću snagu i tjelesnu spremnost. Neke sadnice, kao što je zob, isplativije su od mesa i bolje za duševno i tjelesno zdravlje. Treba učiniti sve napore da bi se zaustavilo obijesno i okrutno klanje životinja koje može biti pogubno i za ljudski moral.“

Možda da razmislimo što je na našem tanjuru, čime se hranimo i zašto…
Ne moramo nužno postati vegaterijanci, ali možemo racionalnije pristupiti svom tanjuru od kojeg smo sve otuđeniji…

Photo courtesy of Pixabay