Kada započeti sukob

Kako bismo umanjili negativne posljedice…

Sukobi započinju u trenutku kada jedna strana procijeni da joj je sukob korisniji (ili barem manje opasan ili štetan) od podnošenja postojećeg stanja. Glavna emocija povezana sa sukobom je ljutnja (uz ostale negativne emocije). Takva pretjerana i prejaka ljutnja problem je koji izaziva nove probleme, vodi k agresivnosti, uništava odnose, ometa posao i onemogućuje rješavanje polazišnog problema. Stoga ju je korisno prije ulaska u sukob kanalizirati.

To je moguće učiniti :

• snažnim izdisajima na usta izbacivati je van koliko puta je to potrebno,
• snažnim stiskanjem spužvaste loptice,
• gužvanjem i trganjem papira (osobito zgodno za urede),
• skakanjem po nekom predmetu (može biti jastuk, ili zgužvani papir ili…),
• udaranjem u jastuk ili vreću,
• trčanjem ili brzim hodanjem,
• čišćenjem (bilo čega ako vas to opušta i smiruje),
• nekim drugim načinima koje ćete sami pronaći…

Jako je važno da tu ne stanete. Neka vas ne prevari osjećaj opuštenosti. Napravili ste tek trećinu posla. Sada je potrebno ući u sukob i izreći osobi ono što vas je povrijedilo.

Postoje dvije krasne rečenice za ulaženje u sukob:

• Matija, osjećam se tako i tako jer mi je bilo teško kada si rekao/ učinio/zaboravio.
• Molim te, možeš li mi pojasniti zašto si to rekao/ učinio/ neučinio…?

Vrlo je važno da se rečenice izreknu u neutralnom tonu, bez napadanja i okrivljivanja, bez prekriženih ruku na prsima i lupkanja nogom po podu, izvijenih obrva kao da postrojavamo malo dijete…

I zatim slušajte što druga strana ima za reći. Nemojte je prekidati. Kada sve izrekne, na redu su slijedeće dvije krasne rečenice:

• Ok, ti imaš pravo na svoje mišljenje/ postupke, imaš pravo biti različit od mene.
• I to je u redu dok to mene ne ugrožava.

Sada procjenite je li vas to ugrozilo ili nije. Je li vas to uvrijedilo, poremetilo vam dnevni ritam, otežalo vam izvršenje nekog zadatka… Ako jest, sliede sljedeće dvije krasne rečenice:

• U ovom slučaju mene je to ugrozilo zato što sam se osjećala…/ što sam morala….
• Molim te, možemo li se dogovoriti da to više ne učiniš?

Opet poslušajte drugu osobu i njene argumente. I zadnje dvije rečenice za konstruktivno rješavanje sukoba su:

• Nastojat ću razumjeti i tvoju stranu, ali ovoga trenutka trebam tvoju ispriku za ovo ponašanje.
• Možeš li mi izreći: oprosti što sam rekla…(nastojte da osoba točno navede za što se ispričava)

Sukobi su normalni među ljudima kao što je normalno da imamo suprotne osjećaje, očekivanja, želje,ponašanja… Sami po sebi sukobi nisu negativni ili destruktivni, ali su posljedice često takve. Loši i destruktivni sukobi su oni u kojima svaka strana tvrdoglavo i netolerantno brani svoju stranu i svoje viđenje stvarnosti. U takvim se sukobima često gubi kontrola i remete se odnosi među ljudima. Sukobljene se strane iscrpljuju boreći se jedna protiv druge, a ne boreći se protiv stvarnoga neprijatelja: zajedničkog problema oko kojeg su se sukobile.
Međutim, sukobi mogu biti i vrlo korisni i konstruktivni ako nas natjeraju na neke promjene i pomake koji pridonose popravljanju odnosa prema sebi, drugima i problemu. Sukob je konstruktivan kad sukobljene strane problem mogu razmotriti i s druge strane, kad su spremne otvoreno razgovarati, otvorene su za nove ideje i usmjerene na rješavanje problema, a ne na međusobno ratovanje.

Želimo vam konstruktivan sukob! Uzdravlje!