Kelj – povrtna riznica zdravlja

Kelj (Brassica oleracea var. sabellica) je biljka slična glavatom kupusu samo što ima smežurano lišće i više zelena lišća oko glave.

Kelj kakav danas poznajemo navodno su stvorili belgijski povrtlari još u 18. stoljeću. Iz Belgije se proširio cijelom Europom. Obični kelj je najrašireniji (glavati kelj), a postoje još dvije vrste, lisni ili bezglavi kelj i kelj pupčar ili prokulica. Kelj je zeljasto, zeleno povrće koje pripada porodici kupusnjača (Brassica), u koju pripadaju i prokulice, kupus i cvjetača.

Kelj je niskokalorična namirnica, u 100 g kelja ima samo 50 kcal. Izuzetno je bogat mineralima i vitaminima. Izvrstan je izvor mangana, dobar je izvor kalcija, željeza i magnezija. Izvrstan je izvor vitamina C (u sirovom ga kelju ima nevjerojatnih 120 mg, a u kuhanom čak 41 mg), izvrstan je izvor vitamina K, dobar je izvor vitamina B kompleksa, tiamina i riboflavina 0,130 mg.Kohl, Savoy, Vegetables, Green, Healthy, Eat, Food

Bogat je karotenoidima (betakarotenom, luteinom i zeaksantinom) čija je uloga u očuvanju zdravlja višestruka: štite stanice od štetnog djelovanja slobodnih radikala, sprječavaju štetne utjecaje UV zračenja na oči, pojačavaju djelovanje imunološkog sustava. Da bi se potpuno iskoristio sadržaj karotenoida, namirnice koje ih sadrže treba jesti sirove ili lagano kuhane.

Kelj je namirnica koja se zbog bogatstva fitonutrijentima izdvaja kao namirnica koja može preventivno djelovati protiv niza bolesti. U kelju se nalazi i kalcij, potreban za održavanje zdravlja kostiju.

Sadrži i dijetetska vlakna koja imaju korisnu ulogu u probavi, održavaju normalnu razinu kolesterola, normalnu razinu šećera, reguliraju rad crijeva i održavaju crijevnu mikrofloru. Vlakna povećavaju osjetljivost inzulina i tako sprječavaju razvoj dijabetesa tipa 2, usporavaju probavu, te daju osjećaj sitosti.Kale, Green, White, Plant, Isolated

Kupovanje/čuvanje/kuhanje
Glavna sezona kelja traje od kasne jeseni do početka proljeća, ali svježe glavice kelja dostupne su gotovo cijelu godinu. Najzdravije su teške, tamnozelene glavice sa čvrstim središnjim dijelovima listova. Listovi moraju biti svježi, bez znakova gubitka boje i vlage, mrlja i oštećenja. Lagana glavica je znak gubitka vlage ili predugog stajanja na policama trgovina u neprimjerenim uvjetima čuvanja. Treba izbjegavati kupnju polovice glavica (iako su obično dobro zaštićene prozirnom folijom), jer izgube određenu količinu vitamina C.

Kelj se u hladnjaku može čuvati nekoliko dana. Najbolje je glavicu omotati u kuhinjski papir, a zatim staviti u plastičnu vrećicu. Duljim stajanjem gubi vlažnost i razvija gorku aromu. Može se i zamrznuti (kratko blanširati, ohladiti i dobro zatvoriti u plastičnu vrećicu za zamrzavanje).

Kelj se može kuhati u vodi ili na pari, pirjati, puniti nadjevom ili pržiti. Poslužiti se može kao toplo predjelo, u juhama, kao prilog ili glavno jelo. Vrijeme pripreme ovisi o odabranoj vrsti termičke obrade: vrijeme prženja – do 5 minuta, u mikrovalnoj pećnici – 7 minuta, blanširanje i kuhanje na pari- 10 minuta, a pirjanje 15-30 minuta. Izvrstan je u salatama, juhama, varivima, složencima…

Photos courtesy of Pixabay

ostavite svoj komentar