Količina vs. kakvoća

Koliko jedemo ili što jedemo…

Prehrana koja prednost daje količini u odnosu na kakvoću hrane koju jedemo iznjedrila je generacije ljudi koji su istodobno nutritivno nezadovoljeni i pretili.

U većini tradicionalnih načina prehrane, kada je unos kalorija dostatan, uglavnom je dostatan i unos prijeko potrebnih nutrijenata. Brojne su tradicionalne kuhinje bogatije nutrijentima nego kalorijama.
Zapadnjačka je prehrana taj odnos značajno promijenila pa danas svjedočimo pandemiji pretilosti i brojnoj pretiloj djeci koja boluju od starinskih (gotovo zaboravljenih) bolesti (poput rahitisa npr.). Rezultat je to prehrane kojoj je osnova brza hrana, uz nedostatan unos svježeg voća i povrća.
Nedostatak organizmu potrebnih nutrijenata `pomaže` razvoju pretilosti. Iako ova teorija nije znanstveno potvrđena, Bruce Ames, biokemičar s Berkleya (koji radi u istraživačkom centru u Oaklandu i s dječjom populacijom u Dječjoj bolnici) vjeruje da tijelo kojemu nedostaju nutrijenti nastavlja jesti kako bi u konačnici dobilo te nutrijente. Njihov nedostatak poništava uobičajeni mehanizam sitosti. Riječ je o bumerang efektu – što više nekvalitetne hrane jedemo, više ćemo željeti jesti – u potrazi za nedostajućim nutrijentom.

Rješenje? Povratak tradicionalnoj kuhinji…

Image courtesy of Praisaeng / FreeDigitalPhotos.net
Image courtesy of rakratchada torsap / FreeDigitalPhotos.net