Rak dojke

Što bismo trebali znati o ovoj bolesti…

U našoj zemlji godišnje oboli oko 2300 žena, od čega 950 žena umre. Rak dojke najčešća je zloćudna bolest u žena i najčešći uzrok smrti žena u dobi od 39-59 godina.
Procjenjuje se da bi svaka 11. žena mogla oboljeti od ove bolesti.

Oko 75% žena oboljelih zaliječi rak dojke u prvih pet godina. Za izlječenje presudno je rano otkrivanje. Ultrazvuk i klinički pregled, samopregled dojki te mamnografija iznimno su važni.

Znanstvene studije na temu prevencije poprilično su zbunjujuće. Svaka nova u suprotnosti je sa prethodnom i stručnjaci se sve više slažu oko zaključka da je prevencija, rano otkrivanje i liječenje bolesti individualno. Rizični čimbenici poput starenja, obiteljske anamneze i genetike ne mogu se izbjeći. Nasljedni zloćudni tumor dojke čini otprilike 5 – 10% svih zloćudnih tumora dojke.
No, postoje čimbenici (sekundarna prevencija) na koje možemo utjecati i koji djeljuju pozitivno u smislu smanjenja rizika od obolijevanja.
Prehrana i stil života nesumnjivo najviše utječu na etiologiju karcinoma dojke. Pri tome bitnu ulogu igraju ukupan energetski unos, tjelesna aktivnost, dodatak antioksidativnih tvari, kao i fitoestrogena prehrani.

Učestalost karcinoma dojke najmanja je u kulturama s vegetarijanskom prehranom, odnosno najniža je u društvima u kojima prehrana sadrži manje masti, osobito životinjskih masti i više povrća, voća, žitarica i mahunarki.
Žene koje prakticiraju fizičku aktivnost (plivanje, brzo hodanje, aerobik, trčanje i sl.) barem 5 puta tjedno imaju znatno manji rizik za obolijevanje od raka dojke.
Isto tako, provedene su studije dokazale da povećana konzumacija alkohola povećava rizik od obolijevanja.

Što se mamografije tiče, situacija nije posve jasna i jednoznačna. Mamogram je poseban rendgenski pregled dojke koji može otkriti tumore koji su premali da bi se mogli osjetiti opipom. Ako se pronađe kvržica u dojci, liječnik može uzeti uzorak kvržice i pogledati je pod mikroskopom kako bi ustanovio postoje li kancerozne stanice. Ovaj se postupak naziva biopsija. Ponekad se biopsija vrši tako da se igla uvuče u dojku i iz nje se izvadi nešto tkiva. No, nitko ne može sa stopostotnom sigurnošću tvrditi da rano mikroskopsko otkrivanje spašava život. Neki tumori napreduju sporije, drugi su toliko agresivni da niti rano otkrivanje ne predstavlja značajnu prednost.

Većina stručnjaka slaže se da bi žene nakn 50. godine života trebale obavljati mamografski pregled jednom godišnje.
Kod mlađih žena probir može biti i lažno pozitivan, što automatski znači i dodatne pretrage. Sa svojim liječnikom treba razgovarati o rizicima i dobrobitima probira.
Mamogrami mogu previdjeti neke vrste tumora, ovisno o gustoći tkiva dojke. Stoga se preporučuje napraviti klinički pregled dojki svake tri godine do 40. godine života, a nakon toga svake godine.
Izbor terapije i sama prognoza bolesti ovise o stadiju zloćudnog tumora (je li prisutan samo u dojci ili se proširio po tijelu), vrsti zloćudnog tumora dojke, određenim karakteristikama tumorskih stanica i o tome je li zloćudni tumor pronađen u obje dojke.
Važne su i ženina dob, težina, menopauzalni status (ima li žena još uvijek menstruaciju) i opće zdravstveno stanje. Izbor početnog liječenja bazira se na opsegu i agresivnosti bolesti.

Trenutačno se na zloćudni tumor dojke gleda kao na sistemsku bolest koja zahtijeva kako lokalno tako i sistematsko liječenje.

ostavite svoj komentar