Sveprisutno manipuliranje

Na koje sve načine mediji manipuliraju nama…

Mediji su, to je neprijeporno, pod utjecajem golemih profitnih sustava, poslovnih i političkih interesa i velike mase potrošača/korisnika. Neki u većoj, neki u manjoj mjeri. Zbog svoje su prirode i dostupnosti širokim masama ljudi izvrsno sredstvo za prenošenje poruka s namjerom – manipulaciju.

Manipulaciju možemo definirati kao kontroliran (smišljen, sustavan) postupak pomoću kojeg manipulator, koristeći simbolička sredstva i pogodne psihosocijalne okolnosti, preko sredstava komunikacije (medija) odašilje određene poruke s namjerom da utječe na uvjerenja, stavove i ponašanje velikog broja ljudi.

Pod medijima podrazumijevamo: novine i drugi tisak, televiziju i radio, elektroničke publikacije i ostale oblike objavljivanja prijenosom zapisa, glasa, zvuka ili slike.

Na koje se sve načine manipulira publikom? Evo samo nekih, najčešćih i najprisutnijih.

Virtualna stvarnost
Televizija i njoj slični tzv. „novi mediji“ sve više stvaraju paralelnu stvarnost, virtualnu zbilju čime se gubi slika realnog svijeta i osjećaj za realitet.

Loša vijest
Loša je vijsst sama po sebi dobra vijest. Pokazalo se da su one vijesti koje potiču radikalne emocije i slike, dobitna kombinacija – bizarno privlači više pozornosti od običnog, svakodnevnog, loša vijest više od dobre…

Reality show
Jedan od najperfidnijih načina manipuliranja (posebno mlađom populacijom) reality su emisije u kojima se uglavnom promoviraju prijetvornost, nerad, voajerstvo, sebičnost, postizanje uspjeha bez muke i sl.

Reklame
Reklame nisu u funkciji zadovoljavanja primarnih potreba već su usmjerene na stvaranje umjetnih kojima je krajnji cilj – zarada (profit). Reklame stvaraju privid kako su oni koji konzumiraju ili kupuju proizvod koji se reklamira drugačiji, posebni, a potiče se i stvaranje osjećaja pripadnosti i solidarnosti skupine.
Reklame su svojevrsna virtualna stvarnost. Na reklami se ne kaže jasno kako određeni proizvod treba kupiti ili imati nego se implicira kako je taj proizvod nužan za postizanje zadovoljstva, sreće, zadovoljenje potreba i sl.
Često su logički nerazumljive, ali psihološki uvjerljive, poruka skrivenih u području podsvjesnog. Reklama ne mijenja stvarnost nego njezinu percepciju i posljedično naše stavove, razmišljanja, uvjerenja, ponašanje.

Emocije
Naši instinkti, podsvijest i emocije gotovo bez iznimke nadjačavaju naš razum i utječu na donošenje odluka. Tu činjenicu koriste većina kompanija kako bi povećale produktivnost svojih reklamnih kampanja. Jedan od trikova kojima se često koriste je stavljanje ljudskog odnosa kao i ljudskog lica u fokus kampanje. To kod potrošača instinktivno izaziva visoku razinu emocionalnog angažmana nakon čega smo podložniji reagirati na kampanju (kupovinom, promjenom stava, razmišljanja, ponašanja).

Backmasking
Ovaj termin označava proces snimanja riječi ili muzike unatrag prenoseći određene poruke. Na taj se način utječe na podsvijest slušatelja. Zamaskirana na taj način, poruka navodi osobu da se ponaša prema određenom, u podsvijesti usađenom obrascu. U jednom su američkom trgovačkom lancu imali problema s krađama pa su preko razglasa počeli puštati poruku: Ja sam dobar, ja ne kradem. Poruka je snimljena na način da kupci nisu svjesno mogli reagirati na nju, ali je podsvijest poruku prilmila i krađe su se smanjile za cijelih 70%. Takvim se skrivenim porukama razum jednostavno ne može oduprijeti jer ih ne prepoznaje. Što češće slušatelj čuje takvu poruku to je snažnije njeno sugestivno djelovanje i veća je vjerojatnost da će se slušatelj ponašati kako mu je sugerirano.

Preusmjeravanje pažnje
S važnih problema pažnja slušatelja/gledatelja preusmjerava se na manje važne sadržaje. Preplavljeni nebitnim informacijama prestajemo razmišljati o onim važnima.

Stvaranje problema
Ukoliko se želi pridobiti javnost za rješavanje nekog problema, na njega se stavlja naglasak – npr. nasilje i kriminal u većoj se mjeri prenose s namjerom da se u javnosti stvori dojam sveprisutnosti istih kako bi se javnost pridobila da lakše prihvati donošenje propisa kojima se npr. ograničavaju slobode i sl.

Upotreba jezika
Kada se slušateljstvu obraća na način na koji se obraća djeci to rezultira time da slušateljstvo potiskuje svoju kritičku svijest, a sama poruka ima snažnije djelovanje.

Znanje/neznanje
Manipulacijama su najpodložniji siromašniji društveni slojevi čija je razina obrazovanja, ali i informiranosti i općeg znanja u prosjeku slaba ili ispodprosječna.
S druge strane, razvoj znanosti i novih tehnologija povećava jaz između znanja javnosti i onih koji ga posjeduju i koriste (vladajuće elite).

“Hand Pointing Tv Remote Control” – Image courtesy of Naypong / FreeDigitalPhotos.net