Za manje hrane u otpadu

Prosječna obitelj u našoj zemlji godišnje baci oko 100 kilograma hrane. Na nacionalnoj razini govorimo o tisućama tona odbačene hrane koja je bila zdravstveno ispravna.  U drugim EU zemljama situacija nije značajno bolja. Bacanje hrane globalni je problem koji utječe na okoliš, posebice vode.

Osim toga, utječe i na naše financije, a velika je vjerojatnost da će hrana još poskupjeti i predstavljati još veći trošak.  
Kako bi smanjili nepotrebno bacanje hrane, trebamo bolje, racionalnije koristiti namirnice koje svakodnevno upotrebljavamo. Najčešće bacamo meso, povrće i voće.

Kako bi manje hrane završilo u otpadu savjetujemo sljedeće:

Planiranje kupnje
Prije odlaska u nabavku provjerite namirnice u svom hladnjaku i na policama, isplanirajte jelovnik za tjedan dana i potom sastavite popis namirnica koje treba kupiti. Poželjno je odrediti dan za kupnju ( predlažemo petak prije planiranog tjedna).

Planiranje obroka
Poželjno je planirati obroke za cijeli tjedan i ciljano kupovati namirnice.

Pridržavanje popisa
Popis bi nam trebao pomoći da kupujemo ciljano (ono što nam treba), a ne impulzivno (npr. kada smo gladni ili kada ugledamo nešto privlačno).

Provjeravanje datuma
Bacanje hrane u velikoj je mjeri povezano s označenim rokom trajanja na pakiranju. Budući da sve oznake nemaju isto značenje valja znati: ‘upotrijebiti do’ odnosi se na rok trajanja hrane i sigurnu konzumaciju. Nakon označenog roka hrana se ne smije konzumirati, bez obzira na miris, okus, stanje i način čuvanja. Neke namirnice koje ulaze u tu kategoriju su svježe i mljeveno meso, suhomesnati proizvodi, riba i umaci iz staklenke. ‘Najbolje upotrijebiti do’ znači da je nakon označenog roka i hrana dalje sigurna za konzumaciju, ali da može promijeniti miris ili teksturu te izgubiti okus. Namirnice koje obično možemo koristiti i nakon navedenog datuma su sol, šećer, brašno, kava, tjestenina, začini i žitarice.

Budžet
Bacanje hrane predstavlja, između ostaloga i bacanje novca. Manje bačene hrane predstavlja uštedu.

Održavanje hladnjaka
Povremeno treba provjeriti brtve na vratima hladnjaka i temperaturu u hladnjaku. Hrana pohranjena na temperaturi od 1 do 5 °C najduže će ostati svježa.

Čuvanje hrane
Hranu treba čuvati u skladu s uputama navedenim na pakiranju, ako iste postoje. U slučaju kupnje hrane na tržnici ili sličnim mjestima poželjno je informirati se o najboljim načinima čuvanja.

Rotiranje
Novokupljene namirnice rasporediti u stražnji dio hladnjaka ili polica, ranije kupljene proizvode prebaciti sprijeda kako bi prije potrošili one kupljene prije

Manje porcije
Za bolju liniju i manje bacanja savjetuje se planirati i posluživati manje porcije po obroku. Uvijek možemo posegnuti za dodatnom porcijom ili nadopuniti obrok nekom drugom vrstom hrane.

Iskoristiti ostatke hrane
Gotovo svaka hrana može se iskoristiti za neki drugi obrok u danu ili za sutradan. Neka jela moguće je zamrznuti, neka uklopiti u neki drugi obrok. U nedostatku ideja potražiti koju na internetu.

Zamrzavanje kruha
Kako bi izbjegli bacanje kruha višak možemo zamrznuti i upotrijebiti kad nam treba (odmrznute par sati prije).

Kompostiranje
Ostatke voća i povrća možemo odložiti u kantu za bio-otpad ili raditi vlastiti kompost za hranjenje biljaka u vrtu.

Uzgajanje vlastite hrane
Vlastiti vrt najbolji je izvor svježeg voća i povrća. To može biti stvarni vrt (vlastiti), onaj iznajmljen ili gradski.

Doniranje viškova hrane
Manju količinu hrane možemo nekome pokloniti. Susjedu, prijatelju samcu ili siromašnoj osobi iz susjedstva. Na taj način možemo učiniti i dobro i korisno djelo.

Image by pasja1000 from Pixabay 

ostavite svoj komentar