Banane: zdravo i praktično voće

Banane su jedno od onih voća koje gotovo svi rado imaju kod kuće. Slatke su, zasitne, lako se nose u torbi, ne treba ih prati ni rezati, a mogu poslužiti kao brzi međuobrok, dodatak doručku, sastojak za smoothie ili prirodni zaslađivač u kolačima.

Osim praktičnosti, banane imaju i dobar nutritivni profil. Srednje velika banana ima oko 110 kalorija, prirodne šećere, oko tri grama vlakana te je izvor kalija, vitamina B6, magnezija, vitamina C i mangana. Upravo zato često se preporučuju kao jednostavan izbor prije ili nakon fizičke aktivnosti, ali i kao međuobrok koji može pomoći da se lakše prebrodi glad između obroka.

Jedna od prednosti banana je i to što se mijenjaju ovisno o stupnju zrelosti. Zelenije banane imaju više škroba i manje izraženu slatkoću, dok se dozrijevanjem škrob pretvara u šećere, pa banana postaje mekša, slađa i aromatičnija. Zbog toga će nekima bolje odgovarati čvršća banana, dok će drugi radije posegnuti za onom s tamnim točkicama na kori, osobito koriste li je za zobenu kašu, palačinke ili kolače.

No, upravo ta brzina sazrijevanja mnogima je i najveći problem. Često se dogodi da banane kupljene početkom tjedna već nakon nekoliko dana postanu smeđe, mekane i mnogima manje privlačne za jelo. Iako na društvenim mrežama često kruže trikovi koji obećavaju da banane mogu ostati svježe tjednima, najkorisnije je držati se nekoliko jednostavnih pravila.

Prvo, banane je najbolje kupovati prema tome kada ih planirate jesti. Ako ih želite pojesti isti ili sljedeći dan, birajte žute banane, po mogućnosti s tek pokojom smeđom točkicom. Ako želite da potraju dulje, uzmite zelenkaste ili kombinaciju zrelijih i nezrelijih banana. Tako nećete odjednom imati cijeli grozd koji je sazrio u isto vrijeme.

Drugo, nezrele banane ne treba odmah stavljati u hladnjak. Banane dozrijevaju pod utjecajem etilena i temperature. Preniske temperature mogu omesti normalno dozrijevanje nezrelih banana, pa ih je bolje držati na sobnoj temperaturi dok ne postanu dovoljno zrele. Tek kad su banane zrele, ima smisla premjestiti ih u hladnjak. Kora će u hladnjaku vjerojatno potamnjeti, što mnoge odbije no, unutrašnjost banane često ostaje sasvim dobra još nekoliko dana. Drugim riječima, tamna kora ne znači nužno da banana nije dobra za jelo.

Pomaže i da banane ne stoje tik uz drugo voće koje ubrzava sazrijevanje, poput jabuka, krušaka, avokada ili rajčica. Ako želite da sporije dozrijevaju, držite ih odvojeno, na hladnijem i suhom mjestu u kuhinji, dalje od direktnog sunca i izvora topline. Etilen u skladištenju voća može ubrzati sazrijevanje i povećati osjetljivost nekih plodova na propadanje.

Ako su banane već prezrele, ne treba ih bacati. Takve su često najbolje za banana kruh, muffine, palačinke, zobenu kašu ili smoothie. Mogu se i oguliti, narezati i zamrznuti. Zamrznute banane kasnije se mogu koristiti za kremaste napitke, sladoled od banane ili pečenje. To je praktičnije i sigurnije rješenje od pokušaja da se svježe banane tjednima održavaju u hladnjaku.

Što se tiče trikova poput rezanja banana na komade i spremanja u staklenu posudu u hladnjak, oni mogu donekle usporiti promjene jer smanjuju izloženost zraku i temperaturi. Ipak, to nije idealan način dugotrajnog čuvanja. Narezano voće uvijek je osjetljivije od cijelog ploda, a s vremenom gubi na teksturi, okusu i svježini. Ako se pojave neugodan miris, sluzava tekstura, plijesan ili fermentirani okus, bananu treba baciti.

Banane zato ne treba promatrati kao voće koje mora izdržati mjesec dana, nego kao namirnicu koju je lako uklopiti u svakodnevnu prehranu i iskoristiti u svakoj fazi zrelosti. Zelene su čvršće i manje slatke, žute su idealne za jelo, a one s tamnim točkicama odlične su za recepte. Uz malo planiranja pri kupnji i pravilno čuvanje, mogu trajati dovoljno dugo da se iskoriste bez bacanja, a to je, na kraju, najvažnije.

Image by Alexa from Pixabay
Image by Juan Zelaya from Pixabay
Image by Toshiharu Watanabe from Pixabay