Bazga (zova, bazgovina, zovina)

Ljekovita biljka koja se koristi od davnina…

Bazga (Sambucus) je listopadna biljka koja raste kao grm ili kao nisko drvo. Naraste 3-10 metara u visinu. Cvate od travnja do lipnja sitnim cijelim cvjetovima grupiranim u velike štitaste cvatove. Plodovi su bobičasti. Cvjetovi i plodovi se upotrebljavaju u prehrani i medicini.

Postoji tridesetak vrsta unutar porodice bazgi. Najznačajnije su crna bazga (Sambucus nigra) i crvena bazga (Sambucus racemosa). U rod bazgi spada i biljka abdovina s crnim otrovnim plodovima.
Crvenu bazgu nalazimo na čistinama, šumskim požarištima, u planinskim šumama. Voli sunčane položaje iako dobro podnosi i sjenu.
Crnu bazgu nalazimo u šikarama, živicama, na rubovima šuma, do visine od 1200 mnv.
Abdovinu nalazimo (često u većim skupinama) na šumskim čistinama, uz putove, živice bogate humoznim zemljištima. Raste do dva metra u visinu. Cijela biljka ima jako neugodan miris, a posebno cvjetovi koji tjeraju insekte (uši, stjenice, muhe), gorkog je okusa, jedno korijen nema ni okus ni miris.

Od cvjetova crne bazge pripremamo čaj, sirup i sok koji se koriste kao sredstvo za znojenje i izlučivanje mokraće. Od plodova (veličine 3-6 mm) se pripremaju pekmezi, kompoti ili voćni sok. Bobice je također moguće peći. Crvena bazga raste divlja, ima crvene bobice od kojih je također moguće raditi pekmez i sirup.
Bazga ima otrovno lišće, a bobice su otrovne ako se troše u većoj količini dok su sirove. Neškodljive su prerađevine od bobica bazge.
Ljekovite sastojke nalazimo u svim dijelovima biljke.

Bazga sadrži cijanogenetski heterozid sambunigrozid, flavonski heterozid rutozid, eterična ulja, tanin, smolu, invertni šećer, organske kiseline, antocijan, holin i vitamin C u velikim količinama. Kora i list sadrže i alkaloid sambunigirin i purgativne smole. U cijeloj biljci ima željeza, kalija i natrija, a u plodovima jabučne kiseline.

Ljekovita svojstva bazge su:

• jačanje imuniteta
• prevencija gripe i prehlade
• pospješivanje oporavka
• antivirusno i antimikrobno djelovanje
• liječenje degenerativnih bolesti
• prevencija niza bolesti
• smanjuje upale dišnih puteva
• olakšava simptome astme
• pomaže pri peludnim alergijama
• potiče znojenje i izlučivanje toksina
• pomaže kod akni i kožnog osipa
• djeluje kao laksativ i diuretik
• pomaže pri mršavljenju

Branje i upotreba

Kora se sakuplja u proljeće ili ujesen, ima istu vrijednost kao i cvijet, a bere se s debljih grana. Upotrebljava se njezin srednji, zeleni sloj. Prije upotrebe gornja se kožica mora sastrugati i baciti.
Lišće se bere nakon što se u potpunosti razvije. Svježe stučeni listovi stavljaju se na bolna mjesta kao oblog – osobito je djelotvoran kod hemoroida.

Cvjetovi se sakupljaju potkraj proljeća dok se nisu posve rascvali (kada se cvijet rasipa nije upotrebljiv), a kod sušenja cvijet ne smije promijeniti boju. Cvjetove nije preporučljivo brati nakon kiše. Plodovi se beru u kasno ljeto. Od kore, plodova i cvjetova priprema se čaj, sirup i ekstrakt.
Bazgu treba koristiti neposredno nakon što je ubrana. Cvjetovi se mogu sušiti obješeni na propuhu da ostanu prirodne bjeložute boje, a osušeni čuvati na suhom i tamnom mjestu u staklenim posudama s poklopcem ili celofanskim vrećicama do 12 mjeseci. Ako cvjetovi potamne, nisu upotrebljivi.

Služi kao diuretik – sredstvo za pojačano izlučivanje urina, te kao laksativ (i kao diuretik i laksativ istovremeno). Bazga se pokazala dobra u liječenju i ublažavanju HIV-a (naročito plodovi crne bazge).

Od minerala bazga sadrži kalcij, željezo, magnezij, fosfor, cink, bakar i selen. Od vitamina u značajnijim količinama sadrži vitamin C, tiamin, riboflavin, pantotensku kiselinu, vitamin B6 i vitamin A . Bazga sadrži i značajan udio vlakana.

Istraživanja provedena posljednjih dvadeset godina potvrđuju brojna ljekovita svojstva bazge.
Rezultati istraživanja upućuju da je ekstrakt bazge vrlo učinkovit kod liječenja gripe. Bazga pomaže u brzom oporavku, a bez neželjenih nuspojava. Važno je napomenuti da se u ispitivanjima koristi ekstrakt bazge, puno jača koncentracija sastojaka nego u prirodnom obliku.
Zanimljivo je da se bazga po svojim antioksidativnim svojstvima nalazi ispred brusnice, borovnice, jagoda (i drugog bobičastog voća), zahvaljujući vitaminu C i raznovrsnim fitokemikalijama koje sadrži (antocijani, flavonoidi, terpeni i dr). Konzumacijom proizvoda od bazge potičemo imunitet.

Čaj od bazge

Čaj od bazge pospješuje znojenje i pojačava bronhijalnu sekreciju.
Djelotvoran je kod prehlada (pospješuje pojačano znojenje).

Dvije čajne žličice cvijeta bazge preliti vrućom vodom. Ostaviti da malo odstoji, procijediti (zasladiti medom po želji) i piti dok je još vruć, više puta tijekom dana.

Inhaliranje bazgom i kamilicom

U jednu veću posudu staviti čajnu žlicu čaja od cvijeta bazge i čajnu žlicu čaja od kamilice. Preliti s pola litre vruće vode, pustiti da odstoji nekoliko minuta pa nadviti glavu iznad posude, pokriti većim ručnikom i inhalirati se. Ponavljati postupak dva puta dnevno. Pomaže kod nakupljene sluzi, sinusnih upala i infekcija te upale grla.

Važno: Trudnicama i dojiljama se ne preporučuje konzumacija crne bazge.

Image by Hans Braxmeier from Pixabay