Bundeva

Simbol obilja i jeseni…

Bundeva (Cucurbita pepo) potječe iz Meksika.  Misirača, buča, tikva, žuta bundeva samo su još neki od naziva pod kojima poznajemo ovu biljku karakterističnoga okruglastoga ploda i jarko žute do narančaste boje. Postoji oko 800 vrsta bundeva. S polja ih pobiremo od mjeseca rujna na dalje.

100 g bundeve sadrži samo 45 kcal pa je pogodna za dijetalnu prehranu, a zbog bogatstva balastnih tvari povoljno djeluje na peristaltiku crijeva. Lako je probavljiva. Sadrži 90% vode, 1% bjelančevina, 0,1% masti i 5% ugljikohidrata. Bogata je beta-karotenom, sadrži selen, dosta kalija, fosfora, kalcija i željeza te mangan i vitamin C i E – prava je riznica vrijednih nutrijenata.

Sok od bundeve izuzetan je napitak od povrća u kojem su vitamini i minerali zastupljeni u idealnom omjeru koji najbolje odgovara našem metabolizmu, a dobar je i za detoksikaciju cijelog organizma, potiče probavu i odstranjuje otrove iz crijeva.
Djelovanjem enzima koji otapaju masnoće smanjuje razinu masnoće u krvi, veže na sebe kolesterol, te pomaže pri razgradnji masnog tkiva.

Zbog vrijednih nutrijenata koje sadrži bundeva ima višestruko pozitivno djelovanje na zdravlje: osnažuje krvožilni sustav, potiče rad štitnjače, jača živce i djeluje umirujuće, jača imunitet, blagotvorno djeluje na mokraćne putove i prostatu, regulira rad žlijezda znojnica, smiruje upaljenu kožu lica i dr.
Osim mesa bundeve, upotrebljavaju se i sjemenke. Njihova hranjiva vrijednost višestruko je veća od ostatka ploda, čine cca 10% ukupne težine ploda. Bogate su vitaminima i mineralima, sadrže visok postotak bjelančevina (do 30%), uz to i mnoštvo dragocjenih esencijalnih aminokiselina. Postotak željeza u košticama znatno je veći nego u mesu bundeve.
Postupkom hladnog ili toplog prešanja od sjemenki posebne vrste uljene buče koja je izvana zeleno-žuta, a iznutra narančasta, dobiva se vrlo cijenjeno i zdravo bučino ulje.
Ulje iz sjemenki, dobiveno hladnim postupkom, lako je probavljivo, tamno zeleno-smeđe je boje, sadrži esencijalne masne kiseline; oko 45 % linoleinske, 25 % oleinske, 30 % palmitinske i stearinske kiseline te lecitin, koji je prirodni emulgator koji otapa ovapnjenja u krvnim žilama.

Unatoč svim prednostima i blagodatima bundeva je još uvijek premalo zastupljena u svakodnevnoj prehrani. Može se pripremati u raznovrsnim, ukusnim, zanimljivim i nutritivno bogatim jelima, slanim i slatkim, od juha do deserata. Može se peći, kuhati i izvrsno kombinirati sa začinskim travama (peršinom, lovorom, majčinom dušicom, kaduljom, muškatnim oraščićem i cimetom). Od bundeve se mogu pripremati i izuzetno ukusni pekmezi, džemovi, marmelade.

Kupnja i čuvanje
Veće bundeve najčešće se prodaju rezane na manje dijelove što je vrlo praktično jer možemo vidjeti njenu unutrašnjost. Kad kupujemo cijele važno je obratiti pozornost na to da im je vanjski dio neoštećen, koža svijetla i bez plijesni, a težina s obzirom primjerena.

U ponudi su od kraja ljeta, cijelu jesen i zimu. Jesensku cijelu bundevu možemo sačuvati par mjeseci, pažljivim skladištenjem na hladnom i suhom mjestu, a bundevu narezanu na manje dijelove nekoliko dana na temperaturi 4°C, do šest mjeseci na temperaturi -18°C (zamrznutu).

Bundeva svoju primjenu nalazi i u kozmetičkoj industriji, ponajviše u  izradi maski za njegu kože lica.

Na kraju, premda ne manje važno – ova zdrava namirnica nije skupa. Dostupna je i iznimno zdrava.

Prilog od bundeve
Bundevu oguliti i narezati na kockice.
Pržiti na maslacu 10ak minuta, po potrebi doliti malo vode.
Kad bundeva omekani, dodati asafoetidu (gigantski anis, začin jedinstvenog okusa čije djelovanje na zdravlje našeg organizma iznimno cijeni) ili curry, jabučni ocat, sol i papar.
Poslužiti kao prilog mesu. 

Photos courtesy of PIxabay