Cikorija

Obilje zdravlja u listu i korijenu…

Cikorija (lat. Cichorium intybus) kod nas je poznata i kao vodopija, kažiput, radič, konjska trava. Riječ je o višegodišnjoj zeljastoj biljci iz porodice glavočika (rod cikorija), porijekolm iz Europe. Raste kao korov, uz puteve i staze, po pašnjacima, livadama i rubovima šuma.
Lisnata cikorija može biti zućkasta ili zelena te crvena koju u našim krajevima nazivaju radič. Ima valjkasto-vretenasti korijen i dugu, čvrstu i razgranatu stabljiku. Listovi cikorije podjećaju na listove maslačka, duguljasti su, grubo nazubljeni. Cvijet cikorije je svijetoplave (ljubičasto plave) boje, a okus biljke (i listova i korijena) gorak.
Cikorija se može uzgajati i na način da joj se listovi na vrhu povežu (etoliranje) – unutarnji listovi tada ne dobivaju dovoljno svjetla i stoga su bljeđi, mekani i vrlo ukusni. Crvena cikorija ili radič najviše se uzgaja u Primorju.
Premda opori i gorki, listovi divlje cikorije u mnogim je kuhinjama cijenjena namirnica. Gorčinu listova može se smanjiti kuhanjem i dodavanjem drugih namirnica.
U narodnoj medicini cikorija je od davnina poznata kao rana, proljetna hrana. Koristila se u miješanim salatama od divljeg samoniklog bilja i kao povrće. Zbog gorčine cikoriju valja miješati s drugim vrstama salata ili uz dodatak češnjaka, drugog povrća, kuhati i dr.

Mlado lišće bere se u travnju i svibnju. Najkorisnije je kada se jede svježe, samostalno ili pomiješano s drugim biljem. Kuhanjem se priprema i kao varivo ili kao prilog.
Početkom ljeta beru se cvjetne stabljike koje se beru i jedu dok ne otvrdnu. Poput šparoga, kidaju se do mjesta na kojem postaju tvrde. Sjeckaju se i pripremaju kao salata ili se kratko obare i pripremaju kao šparoge, s maslacem, jajima, krumpirom.

Cvjetovi cikorije također su jestivi, ali nisu baš ukusni.

Korijen se bere ujesen. Od njega se kuhanju variva kao i od drugog korijenastog povrća, a od njega se radi i kava.
Korijen lisnate cikorije sadrži više ljekovitih tvari od lista pa se ppreporučuje u pripravcima miješati list i korijen.

Cikorija pročišćava organizam, potiče apetit, koristi se za liječenje bolesti jetre (posebno za detoksikaciju), za bolesti probavnog sustava, protiv nametnika. Cikorija stimulira metabolizam i liječi poremećaje metabolizma (posebno metabolizam bjelančevina i masti), dijabetesa, gihta i reume. Uz navedeno cikorija se upotrebljava kod ozljeda kože i mišića – modrica i hematoma, padova i udaraca, kod bolesti srca i urinarnog trakta.
Cikorija u svom sastavu ima i do 20% inulina, gorke tvari, pektine, cikorijinu kiselinu, kalij, magnezij, željezo, mangan i vitamin C. Inulin iz cikorije djeluje prebiotički – potiče rast i broj probiotičkih, tzv.’dobrih’ bakterija u našim crijevima.

Čaj od cikorije – stimulira metabolizam, detoksificira i jača organizam

U 350 ml vode staviti 5 g korijena od cikorije i zagrijavati do vrenja.
Kuhati na laganoj vatri 10 minuta, skinuti s vatre i ostaviti da odstoji 10-ak minuta.
Procijediti i piti prije jela, uvijek svježe pripremljen, dva do tri puta tijekom dana.
Od cikorije (ili s cikorijom) mse spravljaju mnoga, vrlo ukusna i hranjiva jela. Podijelit ćemo s vama najbolje recepte.