Dodaci prehrani

Tržište je preplavljeno raznim dodacima prehrani , a kupnja i konzumacija istih, bez prethodne konzultacije sa stručnom osobom, postala je uobičajena praksa.

Hranjivi sastojci i druge tvari koje nalazimo u dodacima prehrani uglavnom su: vitamini i minerali, bjelančevine, aminokiseline, masne kiseline, celuloza, pivski kvasac, inulin, lecitin, glukomanan, bilje i ljekovito bilje (i njihovi ekstrakti ili koncentrati), zaštitna sredstva biljnog podrijetla (bioflavonoidi, karotenoidi, izoflavoni, glukozinolati), prirodni enzimi i koenzimi, žive kulture mikroorganizama, organska tkiva, metaboliti žlijezda, kao i pčelinji proizvodi i njihove mješavine uz dodatak ljekovitog bilja.
Nalazimo ih u različitim oblicima – tabletama, kapsulama, čajevima, kapima, sirupima, prašcima, bar pločicama i dr. Na deklaraciji takvog proizvoda mora biti istaknuta oznaka ‘Dodatak prehrani’.

Vrlo često radi se o skupim vitaminsko-mineralnim pripravcima (raznih kombinacija) koji u količini nerijetko i preko nekoliko puta premašuju preporučeni dnevni unos (RDA) za pojedini nutrijent. Vitamini i minerali neophodni su za normalno funkcioniranje organizma, ali baš kao što svaki manjak pojedinog nutrijenta može biti štetan u određenoj mjeri, tako i višak pojedinog nutrijenta može biti štetan po zdravlje.
Jedan nutrijent može smanjiti apsorpciju drugoga (npr. uzimanje kalcija kroz duži period može dovesti do manjka željeza, previše vitamina A može povećati gubitak kalcija iz tijela, prevelike količine vitamina C mogu rezultirati nedostatkom bakra, pridonijeti krvarenju desni, pucanju kapilara i smanjenoj proizvodnji kolagena i dr.).

Kada se preporučuje uzimanje dijetetskih pripravaka na bazi vitamina i minerala?

Stručnjaci se slažu da uravnotežena prehrana može osigurati dnevne potrebe za esencijalnim vitaminima i mineralima, a uzimanje dodataka prehrani preporučuje se:

• kada postoji manjak minerala ili vitamina u tijelu neke osobe,
• kada osoba ima loše prehrambene navike ili nije u prilici jesti raznoliko i uravnoteženo,
• kada se osoba nalazi u ekstremnim okolišnim uvjetima (npr. boravak u planini),
• kada je osoba bolesna ili sklona infekcijama (ubrzava oporavak i/ili smanjuje osjetljivost prema infekcijama),
• kada se osoba nalazi u posebnom fiziološkom stanju i kada je potrebno postići posebno djelovanje kontroliranim unosom određenih nutrijenata.

Prema dostupnim podacima, kod zdrave, fizički aktivne osobe koja prakticira uravnoteženu i raznovrsnu prehranu, uzimanje prehrambenih dodataka nema neki vidljivi pozitivni utjecaj.
Danas se još uvijek pouzdano ne zna imaju li prehrambeni dodaci neki drugi, suptilniji učinak, koji bi rezultirao održanjem optimalnog zdravlja na duži rok.
Onaj tko se odluči na uzimanje ovih dodataka treba obratiti pažnju na svoje cjelokupno zdravlje. Najbolje bi bilo konzultirati stručnu osobu (liječnika, nutricionista ili dr.) i obaviti određena testiranja u svrhu utvrđivanja eventualnog deficita pojedinog nutrijenta.

Deklaracija na proizvodu prema pravilnicima RH koji su usklađeni sa EU, osim propisanih zahtjeva za deklariranje, sadrži i razne navode – prehrambene i zdravstvene. Prehrambeni navodi se odnose na količine pojedinih nutritivnih sastojaka (npr. ‘nizak sadržaj masti’ znači da masti ima manje od 3 g na 100 g proizvoda i sl.).
U zdravstvene tvrdnje spadaju one kojima se potvrđuje, ali i sugerira ili navodi na mišljenje kako postoji veza između dodatka prehrani i zdravlja. Ove tvrdnje se sve češće pojavljuju i na konvencionalnim namirnicama.

Premda su, zbog brzog načina života i nemogućnosti mnogih da se hrane redovito, uravnoteženo i zdravo te kontinuiranog zagađenja, zbog brojnih aditiva u hrani i drugih štetnih utjecaja, dodaci prehrani potrebni većini ljudi, treba naglasiti da oni nikako ne bi smjeli biti zamjena za zdravu i uravnoteženu prehranu.
Konzumiranje multivitaminskih dodataka kroz duži period, bez znanja o stvarnim potrebama organizma, može rezultirati zdravstvenim poteškoćama i narušiti prirodnu ravnotežu organizma.

Photo by Mari Monpari from Pexels