Dohrana

Kada početi…

Kada govorimo o dohrani djeteta (dojenčeta) podrazumijevamo sve čime se dijete hrani, a nije majčino mlijeko. Nove pedijatrijske preporuke zagovaraju što kasnije uvođenje dohrane. Dohranu svakako nije potrebno započinjati prije kraja četvrtog mjeseca. Ako dojite, pričekajte s dohranom do napunjenog 6. mjeseca djetetove starosti, osim ukoliko vaša beba ne dobiva dovoljno na težini ili pak primjetite da je vaša beba nemirna, da se učestalo budi neovisno o podoju, da je nemirna i nezadovoljna. Ne susprežite se zatražiti savjet i mišljenje pedijatra o uvođenju dohrane.

Prema kraju prvog polugodišta djetetovog života povećava se potreba za kalorijama i mlijeko kao isključiva hrana više nije dovoljno. Probavni sustav dovoljno je razvijen da može probaviti i druge namirnice osim mlijeka. Dohrana se treba provoditi postepeno. Nove namirnice treba uvoditi jednu po jednu, u razmacima od po nekoliko dana i treba promatrati kako dijete podnosi pojedinu namirnicu.

Kojim namirnicama započeti dohranu?

Namirnice se uvode obično ovim redom:

• voćni sokovi
• voćne kašice
• povrće
• žitne kašice sa mlijekom
• meso
• riba

Što se sokova i kašica tiče, možete raditi domaće sokove i kašice ili djetetu davati one kupljene od provjerenih dobavljača (oprez – sve ono što piše na deklaraciji proizvoda ne odgovara uvijek stvarnim prehrambenim vrijednostima). Potrebno je pripaziti i na eventualne alergije – vjerojatnost na pojavu alergije u vašeg djeteta je veća ukoliko u vašoj obitelji postoji netko koje je patio ili još uvijek pati od neke vrste alergije.
Pribor potreban za početak dohrane: plastična žličica, plastična šalica i tanjur za bebe, podbradak ili pamučna gaza za zaštitu djetetove odjeće (bolje malo veći), hranilica (za dijete od 7 i više mjeseci starosti).

Kako početi?
Preporuka je početi sa dohranom sat ili dva nakon mliječnog obroka (kada je dijete naspavano i zadovoljno). Osigurajte mirno okruženje, bez neželjnih smetnji i oboružajte se strpljenjem. Poželjno je da vi i dijete budete sami. Dijete možete držati naslonjeno u naručju ili u prikladnoj sjedalici, kako je vama i djetetu ugodnije i spretnije. Plastičnom žličicom dajte mu malo toplog obroka. Za prvi puta dovoljne su tri-četiri žličice, osim ako dijete odmah ne pokaže interes i želju da pojede koju žlicu više. Pokušajte ponovno sljedeći dan. Ako ste ovih prvih par koraka proveli uspješno vrijeme je da odredite vrijeme za dječji obrok. Najbolje bi bilo vrijeme kada je cijela obitelj (ili većina članova) kod kuće okupljena za stolom. I beba, kao uostalom i mi odrasli, radije jede u društvu, promatrajući svoje bližnje.

Jesti sa žlicom
Negdje oko 6.mjeseca refleks sisanja popušta, a izlaze i prvi zubići. Prijelaz od sisanja mlijeka do žvakanja hrane nije jednostavan, ali je to važan korak u razvoju djetetovu razvoju. Žvakanje je ugodna masaža za desni, olakšava nicanje zuba i utječe na razvoj govora. Zato od početka nastojte hranu gnječiti vilicom, ne pasirati.

Ponašanje za stolom
Već od najranije dobi djecu treba učiti nekim pravilima vezanim uz uzimanje obroka. Osnovno je obaviti higijenu ruku prije jela, ne dozvoliti igru i razbacivanje sa hranom, ne dozvoliti šetanje za vrijeme jela. Važno je stvoriti ugodnu atmosferu, jer zajednički obrok ima veliku ulogu u zbližavanju članova obitelji.