EU – tržište rada

Traži se visoko obrazovanje i znanje…

Mnoge kampanje vezane uz primitak naše zemlje u članstvo europskih zemalja predstavljaju Uniju kao obećanu zemlju u kojoj na svim frontovima ‘cvjetaju ruže’. Potrošači su zaštićeni, studenti studiraju i potom se zapošljavaju, poljoprivrednici ne rasipaju mlijeko…itd…itd.
Ulazak u EU propagira se kao garancija za rješavanje nagomilanih problema, odskočna daska za razvoj i boljitak svih građana.
Hoće li članstvo u EU uistinu utjecati na smanjenje nezaposlenosti u našoj zemlji i koliko će proklamirana politika slobode kretanja i dobivanja radnih dozvola unutar EU biti uistinu ravnopravna za sve zemlje članice, tek ćemo vidjeti. U zadnjem valu proširenja neke zemlje nisu imale ograničenja vezana uz zapošljavanje državljana novih članica (Velika Britanija, Irska i Švedska), neke su imale (Njemačka i Austrija npr.). Nakon toga nastupa kriza i Euro zona ruši rekorde nezaposlenosti.

U zemljama Europske unije najviše se traže visokoobrazovani kadrovi. Što se tiče profesija s kojima se najlakše pronalazi zaposlenje u Uniji, navode se liječnici, medicinsko osoblje, injženjeri u tehničkim zanimanjima te ICT stručnjaci.
Niskokvalificirani radnici možda uspiju pronaći zaposlenje u djelatnostima kao što je poljoprivredna proizvodnja i socijalna skrb – to su područja u kojima u zemljama EU nedostaje radne snage.