Fermentirana hrana – blagodat za crijeva i probavu

Već i ptice na grani znaju – ključ zdrave prehrane je u raznolikosti namirnica i umjerenosti. Što se vrste hrane tiče znanstveno je dokazano da zdravlje poboljšava:

Free woman eating yogurt illustration
  • konzumacija hrane bogate vlaknima
  • konzumacija fermentirane hrane
  • konzumacija hrane bogate mikronutrijentima i polifenolima

Osoba koja redovno konzumira raznoliko povrće i voće, u svakom obroku konzumira primjerenu količinu proteina, izbjegavate procesuiranu, brzu hranu i pazi da crijevna flora bude zadovoljavajuća – na pravom je putu.

Fermentirana hrana poput kiselog kupusa, kombuche, miso paste, japanske fermentirane soje, fermentirane čokolade blagodat je za naša crijeva. U fermentiranoj hrani u pravilu su prisutni i spojevi polifenoli, izvor hrane za naše mikrobe (iz tog razloga spadaju u grupu namirnica koje nazivamo prebioticima). Polifenoli nisu prisutni samo u fermentiranoj hrani, mogu se naći i u namirnicama poput borovnica i drugog bobičastog voća, maslinovog ulja, tamne čokolade, sjemenki, kave i zelenog čaja.

Fermentacija (proces u kojem bakterije i kvasci razgrađuju šećere) poboljšava rok trajanja namirnica, a konzumiranje fermentirane hrane može povećati broj korisnih bakterija i probiotika u našim crijevima. Probiotici poboljšavaju probavu i imunitet.

Kiseli kupus – dostupan, a tako zdrav

I kiseli i sirovi kupus bogat je vitaminom C i probioticima, niskokaloričan je i sadrži puno vlakana te vitamina C i K, antioksidansa luteina i zeaksantina te važne enzime. Blagotvorni probiotici koji se nalaze u kiselom kupusu važni su zdravlje našeg probavnog sustava.

Sve više istraživanja o crijevima i mikroflori ide u prilog tome koliko su važni kao podrška cjelokupnom zdravlju i mogu smanjiti rizike od depresije i Alzheimerove bolesti. Imunološkog sustav počinje u našim crijevima i stoga je vrlo važno unositi hranu koja je dobra za crijeva.

Kefir

Kefir je fermentirani mliječni napitak, sličan jogurtu, koji se dobiva dodavanjem kefirnih zrnaca u mlijeko. Vjeruje se da doprinosi zdravlju crijeva i probavnog sustava te da smanjuje upalu. Može se konzumirati sam ili umiješati u smoothieje i napitke.

Tempeh

Tempeh se radi od fermentiranih sojinih zrna. Visokoproteinska je zamjena za meso, bogat je probioticima i može se pripremati na mnogo različitih načina.

Natto

Natto je tradicionalno japansko jelo od fermentirane soje. Karakteristične je ljepljive teksture i oporog okusa. Tradicionalno se poslužuje u kombinaciji s kuhanom rižom i soja umakom, senfom ili vlascem. Natt je bogat proteinima, vitaminima i mineralima. Sadrži i prehrambena vlakna (5,4 g na 100 g.). Sadrži i vitamin K, nutrijent važan za zdravlje kostiju. 

Kombucha

Kombucha je napitak koji se tradicionalno proizvodi fermentacijom zelenog ili crnog čaja uz dodatak šećera i posebnog kultivacijskog sastojka – simbiotske kulture bakterija, octene kiseline i kvasca. Tijekom fermentacije, kombucha gljiva pretvara šećer u razne organske kiseline i probiotičke spojeve. Rezultat je ukusan napitak, slatko-kiselog okusa, koji sadrži zdrave i žive probiotike. Izvor je vitamina B, enzima, antioksidansa i aminokiselina.

Miso

Miso je fermentirana pasta od soje (dobiva se fermentacijom soje sa morskom soli i gljivicom koji). Općenito se smatra da je miso kvalitetniji što je tamniji, odnosno što duže stoji i što je jačeg okusa. Tipični japanski miso vrlo je slan, taman i trpak što nekim osobama ne odgovara (najčešće zapadnjacima).

Miso je uobičajeni začin u japanskoj kuhinji, a najčešće ga nalazimo u miso juhi, japanskom jelu koje se tradicionalno poslužuje za doručak. Visok sadržaj soli u misu nosi određene zdravstvene rizike.

Kimchi

Kimchi je popularan korejski i japanski prilog od fermentiranog kupusa ili drugog fermentiranog povrća, poput rotkvica. Sastoji se od fermentiranog povrća (kupusa, daikona, mrkve, paprike) u kombinaciji s ljutkastim začinima (đumbirom, čili papričicom, češnjakom, ljutom paprikom).  Kombinacije povrća i začina mogu biti različite. Ljutkasto fermentirano povrće bogato je probavnim enzimima, zdravim probioticima i dobrim bakterijama koje su blagotvorne za probavni sustav.

Ne postoje službene smjernice o tome koliko često bi trebali jesti fermentiranu hranu no, dodavanje nekoliko porcija fermentiranih namirnica našoj dnevnoj prehrani može nam samo koristiti. Uzimanje probiotika iz cjelovite, prirodne hrane jednostavan je način iskorištavanja zdravstvenih dobrobiti fermentirane hrane.

Image by hoyas from Pixabay
Image by Mohamed Hassan from Pixabay

ostavite svoj komentar