Gdje završava elektronički otpad?

Mobiteli, računala, monitori, mikrovalne…

Lani je, prema izvještaju Ujedinjenih naroda, stvoreno gotovo 50 milijuna tona elektroničkog otpada. Za očekivati je da će taj broj samo rasti i to velikom brzinom.

Suvrmenom je čovjeku teško zamisliti svakidašnjicu bez elektroničih uređaja svake vrste – mobitela, računala, printera, skenera, tv uređaja, fotoaparata pa sve do kućanskih uređaja i pomagala, mikrovalnih pećnica, klasičnih pećnica, kuhalnih ploča, hladnjaka, zamrzivača, perilica posuđa, perilica rublja, napa i dr.
Imamo ih više nego ikada, mijenjamo ih češće nego ikada prije.

Zahvaljujući svim tih čudima tehnologije život nam je u mnogome postao jednostavniji, a mi povezaniji sa svijetom, no, količina elektronskog otpada postaje sve veći, globalni problem – gdje i kako efikasno zbrinuti sav taj otpad.
Vrlo je značajno to što većina tih uređaja sadrži toksične komponente, a većinu bi trebalo rastaviti i reciklirati.

Nažalost, to najčešće nije slučaj. Elektronički otpad najčešće završava negdje u najsiromašnijim zemljama gdje se formiraju planine smeća, ograđuju se i zagađuju okoliš i ugrožavaju zdravlje ljudi koji nastoje osigurati egzistenciju svojim obiteljima prekopavajući po tim gomilama I razvrstavajući ne bi li štogod od toga mogli iskoristiti. Među tim su zemljama Gana, Pakistan, Kina…

Prije nego odbacite stari model mobitela možda biste mogli razmisliti mo tome kako na taj način doprinosite gomilanju otpada?

“Electronic And Computer Parts Waste”- Image courtesy of Praisaeng at FreeDigitalPhotos.net