Je li naša odjeća doista rizična?

Poliester je danas najraširenije tekstilno vlakno na svijetu. Nalazi se u sportskoj odjeći, donjem rublju, kaputima, posteljini, pa čak i u medicinskim tekstilima. Zbog pristupačne cijene, trajnosti i otpornosti na gužvanje postao je standard moderne tekstilne industrije.

Istodobno se sve češće postavlja pitanje: može li odjeća od sintetike negativno utjecati na zdravlje? Odgovor nije crno-bijel, ali ni alarmantan kako se ponekad prikazuje.

Poliester je sintetsko vlakno, najčešće u obliku polietilen tereftalata (PET), vrste plastike dobivene iz naftnih derivata. Sam polimer smatra se relativno stabilnim. Problem, ako postoji, ne odnosi se primarno na samo vlakno, već na kemikalije koje se koriste u proizvodnji, bojenju i obradi tekstila.

Koža je najveći organ tijela, ali i snažna zaštitna barijera. Da bi neka tvar iz tkanine imala sustavni učinak, mora:

• biti prisutna u značajnoj količini
• moći proći kožnu barijeru
• dospjeti u krvotok u biološki relevantnoj koncentraciji

Za većinu kemikalija koje se povezuju s tekstilom još uvijek nema jasnih dokaza da se apsorbiraju kroz kožu u količinama koje uzrokuju ozbiljne zdravstvene posljedice. Međutim, znanstvena zajednica proučava potencijalne kumulativne učinke dugotrajne izloženosti različitim izvorima.

Koji su potencijalni zdravstveni rizici?

1. Hormonski poremećaji
Neke kemikalije koje se mogu koristiti u tekstilnoj industriji, poput PFAS spojeva, ftalata ili BPA, svrstavaju se u tzv. endokrine disruptore. To znači da mogu ometati hormonalni sustav. Istraživanja povezuju povišene razine nekih od tih tvari u krvi s:

• smanjenom plodnošću
• poremećajima menstrualnog ciklusa
• poremećajima štitnjače
• metaboličkim promjenama

Važno je naglasiti: odjeća nije jedini ni dokazano glavni izvor tih kemikalija. One se nalaze i u vodi, ambalaži hrane, kućnoj prašini i industrijskom okolišu.

2. Kožne reakcije
Kod osjetljivih osoba sintetički materijali i kemijske završne obrade mogu uzrokovati:

• iritacije
• kontaktni dermatitis
• pojačano znojenje i zadržavanje vlage

To je češće povezano s bojama i obradom tkanine nego sa samim poliesterom.

3. Mikroplastika
Sintetička vlakna tijekom pranja otpuštaju mikroskopske čestice plastike u okoliš. Iako je ovo prvenstveno ekološki problem, mikroplastika je danas pronađena i u ljudskom organizmu i znanost još uvijek istražuje dugoročne zdravstvene učinke.

4. Toplinski učinak i kvaliteta sperme
Postoje hipoteze da nošenje vrlo uske sintetičke odjeće može povećati lokalnu temperaturu tijela, što potencijalno može utjecati na kvalitetu sperme. No, taj učinak više je povezan s toplinom i krojem nego s kemijskim sastavom vlakna.

Ne postoje snažni, suvremeni dokazi da samo nošenje poliestera uzrokuje ozbiljna oštećenja zdravlja ili da dramatično smanjuje plodnost. Mnoge tvrdnje koje se pojavljuju u medijima temelje se na:

• starim ili malim studijama
• istraživanjima na životinjama
• korelacijama, a ne izravnim uzrocima

To ne znači da je rasprava nevažna, već da je potrebno zadržati mjeru i razumjeti kontekst.

Umjesto panike, korisnije je usvojiti razuman pristup:

• prati novu odjeću prije prvog nošenja
• birati prirodne materijale kada je to moguće i praktično
• izbjegavati trajno vodootporne i snažno kemijski obrađene tekstile za svakodnevnu uporabu
• ne nositi stalno vrlo usku odjeću, osobito ako planirate trudnoću
• smanjiti plastiku u kontaktu s hranom (to je važniji izvor potencijalne izloženosti)
• prati sintetičku odjeću rjeđe i na nižim temperaturama kako bi smanjili otpuštanje mikroplastike

Istodobno, nema potrebe:

• bacati svu sintetičku odjeću
• smatrati poliester “otrovom”
• razvijati strah od svakodnevnog nošenja sportske opreme

Zdravstveni rizici povezani s kemikalijama u okolišu stvarni su i predmet su ozbiljnih istraživanja. No, izloženost dolazi iz mnogih izvora. Usmjeravanje isključivo na poliester može stvoriti iskrivljenu sliku problema.

Najveći učinak na zdravlje i plodnost i dalje imaju:

• prehrana
• tjelesna aktivnost
• pušenje i alkohol
• izloženost zagađenju zraka
• opće hormonsko i metaboličko zdravlje

Odjeća je dio šire priče, ali nije njezin središnji uzrok.

Poliester je plastika, ali to samo po sebi ne znači da je opasan. Određene kemikalije povezane s tekstilnom industrijom mogu imati potencijalne zdravstvene učinke no, trenutačno nema dokaza da svakodnevno nošenje sintetičke odjeće samo po sebi značajno ugrožava zdravlje.

Informiranost je korisna. Umjerenost je razumna.
A odluke koje donosimo trebale bi se temeljiti na informiranosti, ne na strahu.

Image by Markéta Klimešová from Pixabay
Image by MJ Jin from Pixabay