Kako razlikovati korisne signale tijela od internetskih mitova?

Zamisli svoje tijelo kao instrument-ploču u autu. Neke lampice predstavljaju ozbiljna upozorenja i poručuju nam da se odmah zaustavimo i provjerimo što se događa. Neke su informativne i poručuju nam da u neko vrijeme provjerimo funkcioniranje određenog mehanizma. Problem nastaje kada Internet shvatimo previše doslovno i svaku lampicu koja zasvijetli (svaki simptom) protumačimo kao ozbiljan kvar motora odnosno (bolest, manjak i sl.)

U digitalnom prostoru zdravstveni savjeti često su: izvučeni iz konteksta, pretjerano pojednostavljeni, lišeni individualnih razlika, vođeni strahom, ne razumijevanjem.

Takav pristup može biti opasan jer potiče stalnu zabrinutost i samonadzor, vodi u pogrešne zaključke i samodijagnoze, često završava nepotrebnim uzimanjem suplemenata, može odgoditi pravi pregled kad je on zaista potreban.

Tijelo ne komunicira u izoliranim porukama.
Ono govori u obrascima, u kontekstu, kroz vrijeme.

Kad svaki prolazni simptom tumačimo kao skriveni manjak, bolest ili „signal koji liječnici ignoriraju”, gubimo najvažnije: povjerenje u vlastitu sposobnost da razumijemo vlastito tijelo, smireno i razumno.

Cilj nije ignorirati signale tijela, nego naučiti čitati ih kritički, strpljivo i cjelovito, bez panike i bez brzih zaključaka.

Idemo naučiti razliku.

Zlatno pravilo je: jedan simptom nije jedna dijagnoza. Naše tijelo ne funkcionira po formuli: ako imam X – to znači Y. Većina simptoma ima više mogućih (najčešće 5–20). Tijelo rijetko govori „jednom rečenicom”. Primjerice, umor može značiti: manjak sna, stres, infekciju, hormone, manjak željeza, emocionalno iscrpljenje ili drugo. I ako neka objava nudi jedan uzrok bez konteksta, trebamo biti skeptični.

Trajanje i obrazac ponekad su važniji od samog simptoma i stoga je važno postaviti si tri pitanja:

1. Koliko traje?

2. Ponavlja li se?

3. Pogoršava li se?

Internet rijetko govori o trajanju i obrascu, medicina to uvijek uzima u obzir kao važno.

Pravi signali su često „dosadni” (mitovi su dramatični). Stvarni signali tijela često su tihi, postupni, dosadni, nespektakularni. na primjer:

• polagano rastući umor
• blago, ali stalno loš san
• smanjen apetit ili interes
• kronična napetost
• nenamjerno mršavljenje

Tijelo govori u kombinacijama, ne u izolaciji. Primjerice. „Ako ti je hladno u rukama nije jedina mogućnost da imaš lošu cirkulaciju. Važno je postaviti niz pitanja. Primjerice: Je li mi općenito hladno? Jesam li pod stresom? Jesam li jeo/la? Kako sam spavao/la?
Pažnju trebamo obratiti kad nam više simptoma nešto govori i slaže istu priču.

Liječnici ozbiljnima smatraju simptome poput noćnog znojenja (osim kod valunga u menopauzi), neobjašnjivog svrbeža ili kontinuiranog subfebriliteta (povišene temperature).

Važno je obratiti pažnju na kontekst (internet ga često ignorira). Tijelo se ponaša drugačije ako smo pod stresom, smo bolesni, ako smo neispavani, ako smo emocionalno opterećeni i sl. Mnogi „simptomi” su zapravo reakcija živčanog sustava, ne manjak vitamina, minerala ili drugog.

Dodaci prehrani su crvena zastavica. Ako objava odmah nudi suplement ili implicira da ga „svima fali” vrlo vjerojatno je riječ o marketingu. Pravi redoslijed je:

1. simptom
2. procjena konteksta
3. testiranje (ako treba)
4. tek onda intervencija

Postoji mala skupina signala koje treba shvatiti ozbiljno. ne treba dizati paniku, ali treba reagirati ako su simptomi:

• novi i jaki
• progresivni
• asimetrični (jedna strana tijela)
• praćeni gubitkom težine, krvarenjem, jakom boli

Ovo nisu internetski „skriveni znakovi”, nego klasični medicinski alarmi.

Kad vidiš/pročitaš neku tvrdnju, zapitaj se: „Postoji li još nekoliko razumnih objašnjenja za ovo?”. Ako postoji, objava je vrlo vjerojatno pojednostavljena, jednostrana i ne “drži vodu”.

Kratki mentalni filter kroz koji možemo provući svaku objavu:

Je li objašnjenje višeslojno, uzima li u obzir više faktora?
Spominje li trajanje i kontekst?
Obećava li brza rješenja?
Prezentira li ih odmah neko rješenje (nudi neki proizvod i sl.)?
Potencira li osjećaj straha?
Gura neki suplement?

Tijelo ne laže, a Internet često donosi krive, pojednostavljene zaključke. Učiti slušati tijelo ne znači stalno se analizirati nego:

• primjećivati obrasce
• pratiti što se i kada događa
• reagirati smireno
• tražiti potvrdu kad uistinu treba

Image by Tumisu from Pixabay