Kako (sa)čuvati kakvoću vode

Zbog zaštite okoliša i zaštite našeg zdravlja…

Mora i oceani sadrže 97% vode koja je slana i može se koristiti samo u određene, ograničene svrhe. Manje od 1% vode ljudi koriste za industriju, piće, kupanje, pranje i zalijevanje, dok se preostala količina slatke vode nalazi u ledenjacima, glečerima i kao podzemna voda.

Voda je neophodna za život – potrebna je i ljudima i životinjama i biljkama. Čovjek bez vode može preživjeti samo nekoliko dana.

Potoci, rijeke i jezera sadrže veliku količinu čiste, pitke vode, a dosta vode dolazi iz podzemnih izvora.
Količine pitke vode konstantno se smanjuju. Čovječanstvo izvore vode iskorištava brže no što se oni mogu obnoviti, a veliki je problem i zagađenje voda otpadom, kemikalijama i otpadnim vodama iz industrije i naseljenih mjesta, navodnjavanjem i sl.

Po definiciji voda je tekućina bez boje, okusa i mirisa. Međutim, takva voda u prirodi i ne
postoji. Sva voda na Zemlji kruži prirodom u zatvorenom ciklusu koji se sastoji od isparavanja, kondenzacije, pada i sakupljanja. Već u atmosferi gdje dolazi do nastajanja kapljica vode (kiše ili snijega), voda otapa čestice i plinove iz atmosfere i tako mijenja svoja prirodna svojstva i poprima kemijska svojstva čestica koje se nalaze u atmosferi. Već u tom stadiju voda kišnica toliko je čista koliko je čista sama atmosfera.
Kad voda (u obliku kiše ili snijega) dospije na površinu zemlje, u doticaju s kopnom pokupi mnoge tvari koje se nalaze na površini. Dio vode odlazi u mora i jezera, bilo podzemnim ili pak nadzemnim tokovima, jednim dijelom voda dolazi u podzemlje i tamo ostaje – to su zalihe podzemne vode na određenom području koje služe kao crpilišta za različite potrebe.
Jednom onečišćene podzemne vode vrlo je teško povratiti u prvotno stanje, a postupak pročišćavanja je, između ostaloga, vrlo skup.
Najbolje i najjeftinije je čuvati podzemne vode od bilo kojeg onečišćenja.

Svaki pojedinac može doprinijeti tome da voda koju pijemo bude čišća i kvalitetnija.

Potrebno je:

  • U kućanstvu upotrebljavati prirodna sredstva za čišćenje, biorazgradive deterdžente i deterdžente bez fosfata ili one na prirodnoj bazi – home made,
  • Koristiti nebijeljeni toaletni papir,
  • Ne izlijevati kuhinjske masnoće i ulja u sudopere ili WC školjke,
  • Ne ispirati ostatke hrane u sudoper, nego ih odbaciti u posebnu posudu za kompostni otpad,
  • Ne ispuštati kemikalije u kanalizaciju,
  • Ne bacati otpad u WC školjku (ne bacati iskorištenu vatu, higijenske uloške, pelene i dr.),
  • U svom vrtu ili na svom zemljištu što je moguće više smanjiti upotrebu pesticida i umjetnih gnojiva i zamijeniti ih kompostnom zemljom,
  • Lišće, granje, prljavštinu i sl. ne bacati u kanalizacijske otvore,
  • Ne bacati otpad u rijeke, jezera, potoke, kanale i sl.

1992. godine Generalna skupština UN-a donijela je rezoluciju kojom se 22.ožujka prglašava Danom voda. To je dan kada se slavi voda i njezina esencijalna važnost za život na Zemlji.

ostavite svoj komentar