Koliko se zapravo trebamo kretati?

Godinama nas prati brojka od 10.000 koraka dnevno kao zlatni standard za zdravlje. No, najnovija znanstvena istraživanja pokazuju da ta brojka, iako korisna kao motivacija, nije jedino mjerilo zdravog života, niti je nužna za postizanje pozitivnih učinaka.

Prema opsežnoj metaanalizi objavljenoj u časopisu The Lancet Public Health, već 7000 koraka dnevno značajno smanjuje rizik od niza zdravstvenih problema, od srčanih bolesti i dijabetesa do depresije i demencije. I ne samo to, najveći zdravstveni dobici događaju se upravo u tom rasponu, dok se koristi iznad te brojke postupno smanjuju.

To je ohrabrujuća vijest, pogotovo za one kojima 10.000 koraka djeluje nedostižno. Ne morate sve ili ništa – već i “nešto više” donosi koristi.

Ali tu dolazimo do važne točke koju brojevi često zanemaruju: svaka osoba je drugačija. Naše tjelesne mogućnosti, dob, zdravstveno stanje, stil života i svakodnevne obveze uvelike određuju što za nas znači “zdravo kretanje”. Osobi koja većinu dana provodi na nogama 7000 koraka može biti tek početak, dok je nekome s kroničnom bolešću ili nakon operacije i 2000 koraka velik uspjeh.

Zato bismo se, umjesto da jurimo za brojkama, mogli voditi ovim jednostavnim smjernicama:

• kretanje je bolje od nekretanja, a svaki korak više od jučerašnjeg vrijedi
• napredak je osoban (nema univerzalne formule, slijedite ono što vam tijelo govori)
• malo, ali redovito (i 10 do15 minuta šetnje par puta dnevno ima značajne koristi
• ne budite strogi prema sebi (nisu svi dani isti i oni mirniji, s manje kretanja imaju svoju vrijednost)

Znanost nas sve više potiče da razmišljamo holistički (ne samo o broju koraka, nego o kvaliteti kretanja, užitku, dosljednosti i odnosu prema vlastitom tijelu).

Na kraju, umjesto pitanja: “Jesam li danas prešao 10.000 koraka?”, možda bismo se mogli zapitati: “Jesam li danas učinio nešto dobro za svoje tijelo?”
Ako je odgovor “da”, koraci su već tu, bez obzira koliko ih bilo.

Image by Mario Ohibsky from Pixabay