Korištenje izbjeljivača u kućanstvu

U zadnje vrijeme prava je poplava savjeta za čišćenje na društvenim mrežama i medijima. Mnogi među njima vrlo su korisni, mnogi banalni, a nemali broj savjeta vrlo je upitnog karaktera.
Jedan od upitnih odnosi na čišćenje izbjeljivačem, samostalno ili u kombinaciji s drugim kemikalijama.

Izbjeljivač je općeniti naziv za tvari koje oksidiraju ili „izbjeljuju“ mrlje. Na tržištu postoji nekoliko sredstava za izbjeljivanje, a koriste se za sanitiranje i posvjetljivanje rublja (neki za bijelo, neki za rublje u boji), za rješavanje problema s plijesni, pranje eksterijera zgrada pa sve do izbjeljivanja zubi.<

Postoje izbjeljivači na na bazi kisika (natrijev perkarbonat i natrijev perborat) i oni na bazi klora. Izbjeljivače na bazi kisika koji su manje agresivni,  najčešće se koriste za izbjeljivanje predmeta u boji. Niske koncentracije izbjeljivača kisika koriste se u zubnim proizvodima za izbjeljivanje zuba.

Vodikov peroksid rijetko se koristi kao sredstvo za izbjeljivanje jer njegove visoke koncentracije mogu izazvati opasne opekline.

Izbjeljivač na bazi klora, hipokloritno bjelilo, najčešće je korišten izbjeljivač, dijelom i zbog dostupnosti (jeftinoće). Dva najčešća komercijalna oblika hipoklorita su natrijev hipoklorit (NaOCl) i kalcijev hipoklorit, (CaOCl). Izbjeljivač na bazi klora upotrebljava se za ubijanje plijesni i za pranje eksterijera zgrada.

Kombiniranje nekih sredstava za čišćenje može biti štetno za zdravlje. Npr. miješanje izbjeljivača na bazi klora s proizvodima koji sadrže amonijak, miješanje izbjeljivača s alkoholnim octom također se ne preporučuje. Općenito se ne preporučuje miješati izbjeljivač ni sa čim drugim i sve proizode koristiti u skladu s uputama na proizvodu, nikako proizvoljno. Zbog izloženosti sredstvima za čišćenje u kućanstvima zadnjih je godina zabilježen porast slučajeva trovanja.

Image by Anna from Pixabay