Kozje mlijeko

Kozje mlijeko proizvod je mliječnih žlijezda koze namijenjen prehrani mladog kozlića.

Sadrži gotovo sve tvari potrebne za rast i razvoj mladog organizma. Kozje mlijeko čini svega 2% ukupne svjetske proizvodnje, no u prehrani se sve više ističu njegove prednosti. U posljednjih 20 godina proizvodnja kozjeg mlijeka u svijetu bilježi sve veći porast. Sastav kozjeg mlijeka značajno se mijenja, ovisno o pasmini i genotipu koza, redoslijedu i stadiju laktacije te godišnjem dobu.

Kozje mlijeko ima bolju probavljivost i apsorpciju od kravljeg.

Glavna razlika je u količini masnih kiselina kratkog lanca i masnih kiselina srednjeg lanca. Uz visoko probavljivi protein, kozje mlijeko sadrži puno oligosaharida povoljnih za probavu (prebiotika). Kozje mlijeko sadrži i obilje energetskog supstrata adenosin trifosfata (ATP) koji znatno nadmašuje kravlje mlijeko. Kozje je mlijeko biološki slično ljudskom mlijeku. Ima bolju probavljivost, otpornost i lužnatost od kravljeg mlijeka. Sadrži nisku razinu alergena, brzo se probavlja i potpuno se apsorbira i odličan je alkalni izvor. Zato bi kozje mlijeko i proizvode od kozjeg mlijeka trebale koristiti osobe skoje imaju problema sa kiselinom u probavnom traktu. Ovo mlijeko najsličnije je ljudskome. Uz to, jedan od najpoznatijih atributa kozjeg mlijeka je niska razina alergena. Znanstvene studije pokazale su da većina dojaenčadi alergične na kravlje mlijeko može podnijeti kozje mlijeko. Kazein, glavni protein u mlijeku, sadrži značajne
količine kalcija i fosfata, a manje magnezija i citrata. Proteini kozjeg mlijeka su probavljiviji od proteina kravljeg mlijeka i efikasnija je apsorpcija amino-kiselina.

Treba oko 20% manje vremena za probavu kozjeg mlijeka.

Mliječna mast utječe na ugodan okus mlijeka te na aromu, konzistenciju i teksturu mliječnih proizvoda. Sadržaj mliječne masti u mlijeku može biti vrlo promjenjiv (od 2,5 do 6%). Razlika u mliječnoj masti kozjeg i kravljeg mlijeka je u zasićenosti i duljini lanaca masnih kiselina, što ima veliku nutritivnu i zdravstvenu važnost. Mast kozjeg mlijeka je probavljivija od masti kravljeg mlijeka. Laktoza ili mliječni šećer značajan je izvor energije, pospješuje djelovanje probavnog sustava i povećava sposobnost organizma za vezanje fosfora i kalcija. Proizvodnja svih fermentiranih mliječnih proizvoda zasniva se na fermentaciji laktoze. Mlijeko sadrži anorganske i organske soli od kojih su najvažniji fosfati, citrati i kazeinat.

Kozje mlijeko sardži veću količinu mineralnih tvari od kravljeg mlijeka, osobito kalija i klorida, pa je zbog toga njegov okus blago slan. Krajem laktacije mlijeko sadrži više mineralnih tvari pa je ta slanost izraženija. Kozje mlijeko je izvrstan izvor biorazgradivog kalcija, fosfora i magnezija jer sadrži veće količine tih tvari u topljivom obliku u odnosu na kravlje mlijeko sadrži gotovo sve poznate vitamine. Vitamini se dijele na vitamine topljive u masti (A, D, E, K) i vitamine topljive u vodi (B1, B2, B3, B5, B6, B8, B9, B12 i C).

Mlijeko različitog podrijetla sadrži različite količine vitamina.

Kozje mlijeko ima karakterističan »kozji« okus, koji potječe od slobodnih kratkolančanih masnih kiselina . Vrlo je rašireno mišljenje o neprihvatljivom okusu i mirisu kozjeg mlijeka. Međutim, svježe pomuženo kozje mlijeko s kojim se pravilno i higijenski postupa ne razlikuje se značajno po okusu i mirisu od kravljeg mlijeka . Sezonsko razmnožavanje koza čini također veliku razliku u sastavu kozjeg mlijeka. Krave se mogu oploditi bilo kojeg mjeseca u godini, tako da je njihovo mlijeko na tržištu uvijek iz rane, srednje i kasne faze laktacije. Koze, osim ako ih se specijalno ne tretira, oplođuju se samo jednom godišnje, pa je njihovo mlijeko u ranoj fazi laktacije uvijek u rano proljeće. Zbog toga je u različito vrijeme godine sve kozje mlijeko na tržištu ili u ranoj, ili u srednjoj ili u kasnoj fazi laktacije.

Premda je kozje mlijeko nešto posebno, ono sigurno nije magični eliksir.