Krpelji – opasnost boravka u prirodi

Bolje spriječiti nego liječiti…

U proljeće, kada temperatura zraka dosegne 15-ak stupnjeva bude se krpelji i postaju potencijalna opasnost za sve one koji borave u prirodi, posebno u kontinentalnom dijelu zemlje. Blage zime pogoduju većoj brojnosti krpelja. Najveća opasnost vreba u šumovitim područjima sjeverno od rijeke Save, u okolici Zagreba, Varaždina, Vinkovaca, Bjelovara, Križevaca i okolici Slavonskog Broda. U urbanom zagrebačkom području do podnožja Medvednice također ima krpelja, a navodno su se pojavili i u Pokuplju.

Svi krpelji nisu zaraženi i stoga nisu svi opasni. Bolesti koje prenose krpelji su Lyme borelioza, bakterijska bolest koja se na čovjeka može prenijeti ubodom zaraženog krpelja, Erlihioza – akutna zarazna bolest koju uzrokuje mikroorganizam iz porodice Rikettsiaceae, rod Ehrlichia i Krpeljni meningoencefalitis (KME) ili upala moždane ovojnice – ova bolest definitivno je najteža, ponekad završava trajnim neurološkim oštećenjima pa i smrću oboljele osobe.

Kako možemo prevenirati kontakt sa krpeljima?
Jedina sigurna zaštita je cijepljenje. Ostale mjere bitno smanjuju mogućnost zaraze, ali nisu potpuno sigurne:

• Preporuča se hodanje obilježenim i očišćenim stazama.
• Treba izbjegavati provlačenje mkroz grmlje, ležanje na tlu i odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i grane drveća.
• Prikladna odjeća podrzumijeva odjeću dugih rukava i nogavica, svijetlih boja (radi lakšeg uočavanja krpelja), zatvorenu obuću.
• Treba izbjegavati vunenu i sličnu odjeću jer se krpelj lakše prihvaća na materijale sa dlačicama.
• Preporuča se korištenje repelenata koji odbijaju krpelje. Repelente treba koristiti na koži, ali i na odjeći. Repelenti odbijaju krpelje 4-6 sati.
• Po povratku iz prirode pažljivo treba pregledati cijelo tijelo i presvući odjeću. Pregled je najbolje obaviti uz pomoć druge osobe radi neuočljivih dijelova tijela. Važno je pregledati mjesta gdje je koža najtanja – pazuh, ispod dojke, oko pupka, na vlasištu, iza uha.
• Oprez! Kod djece se krpelji češće nalaze na području glave (u kosi, iza uha).

Ukoliko uočite krpelja, treba ga ukloniti što prije. Rizik od infekcije raste proporcionalno sa duljinom boravka krpelja na tijelu. Osoba ima šansu zaraziti se ukoliko krpelj siše krv najmanje deset sati. To je dobra vijest jer redovitim pregledavanjem možete preduhitriti opasne posljedice.

Kako skinuti krpelja sa kože?
Krpelja je lakše odstraniti u prvih nekoliko sati nakon uboda. Krpelja treba odstraniti cijelog, zajedno sa njegovim rilcem (hipostomom) kojim se krpelj čvrsto drži za kožu. Na krpelja, kao niti na okolnu kožu ne smiju se nanositi nikakva sredstva (ulje, petrolej, lak za nokte i dr.). Takva sredstva mogu prouzročiti grčenje krpelja i pojačano izlučivanje sline što u konačnici može dovesti do ubacivanja veće količine virusa i bakterija u organizam čovjeka (ukoliko je krpelj inficiran).

Trebalo bi:

• Uhvatiti krpelja pincetom (prethodno dezinficiranom alkoholom ili plamenom).
• Laganim povlačenjem krpelja treba izvlačiti iz kože.
• Ne smije se povlačiti naglo, stiskati ili gnječiti.
• Nakon izvlačenja krpelja, mjesto uboda (i ruke) treba dobro oprati i potom dezinficirati.
• Ukoliko u koži ostane rilce (vidi se kao tamna točkica) treba ga odstraniti sterilnom iglom..
• Ukoliko ne uspijete odstraniti rilce, ne  brinite, koža će ili sama odbaciti rilce ili će ga resorbirati).