Maline

Mirisne, sočne, prepune vrijednih nutrijenata…

Malina (lat. – Rubus idaeus) je biljka iz porodice Rosaceae. Potječe iz jugoistočne Europe, a kao ljekovita biljka poznata je od davnina.
Raste kao grm, visine do 2 m, cvjeta od svibnja do mjeseca kolovoza. Plodovi maline su crveni (rjeđe bijeli), sočni, slatkog okusa, ugodnog mirisa, mekani, nalik kupini. Listovi maline također ugodno mirišu.
Rasprostranjena je u cijeloj Europi, do 2000 m nadmorske visine. Raste na polusunčanim mjestima, na rubovima šuma i putova, voli područja gdje je veća vlaga u zraku, ali ne podnosi vlažna i močvarna zemljišta. Uzgaja se i u vrtovima. Ljekoviti su listovi i plodovi u vrijeme dozrijevanja. Listovi se suše u hladu na prozračnom mjestu.
Malina je niskokalorično voće sa najvećim udjelom vode (oko 86%), zatim ugljikohidrata (12%), proteina (1,2%), dijetetskih vlakana (6,5g/100g).

Izvrstan je izvor vitamina C (moćni antioksidans), a sadrži i vitamine B skupine, vitamine E i K.
U manjim količinama sadrži gotovo sve minerale.

Malina je osobito zanimljiva visokog sadržaja raznovrsnih antioksidansa. Najzastupljeniji antioksidansi su antocijani (daju malini crvenu boju).
Ne gubi svoja vrijedna nutritivna svojstva zamrznuta ili kuhana kao pekmez (džem) ili u kolačima, kremama i sl.
Osim ploda maline, koristi se i njeno lišće. Od lišća se pripremaju ljekoviti čajevi za ublažavanje upala grla i crijevnih upala, kod prehlada, proljeva, kožnih bolesti, kod bolne mjesečnice, u menopauzi, za podizanje imuniteta i jačanje srca.

Kao odličan izvor dijetalnih vlakana, pomaže u sprječavanju razvoja raka debelog crijeva. Dijetalna vlakna povećavaju osjetljivost inzulina i tako sprječavaju razvoj dijabetesa tipa 2. Imaju visoki kapacitet vezanja vode, bubre, usporavaju probavu i daju osjećaj sitosti, pa se stoga hrana bogata dijetetskim vlaknima preporuča tijekom redukcijskih dijeta, kao izuzetna namirnica za osobe koje boluju od dijabetesa ili bolesti bubrega, te za reumatične bolesnike.
Maline su izvrsne za zdravlje srca jer vežu žučne soli u debelom crijevu i izlučuju ih iz tijela.

Kod kupnje treba izabrati čvrste i zrele plodove, ujednačene crvene boje, a izbjegavati mekane, oštećene ili pljesnive. Kupujete li maline u plastičnim košaricama, provjerite dno košarice – voćni sok na dnu znak je da su maline već omekanile i da nisu svježe. Budući su vrlo nježne prije stabljanja u hladnjak odstranite one mekanije i nastojte ih posložiti tako da se međusobno ne gnječe. U hladnjaku mogu stajati najviše dva dana, a najbolje je konzumirati ih ili potrošiti isti dan.
Želite li zamrznuti maline prethodno ih pažljivo operite pod laganim mlazom vode i posušite (najbolje na papirnatom ručniku). Poredajte ih jednu pored druge na ravnoj podlozi i zamrznite. Kada otvrdnu, rasporedite ih u plastične vrećice i vratite u zamrzivač. Tako zmarznute mogu ostati do godine dana.
Namjeravate li ih koristiti za umake, kreme, sladolede i sl. možete ih zamrznuti kao pire – propasirate ih, dodate im malo šećera u prahu i zamrznete u prikladnim posudicama.

Od malina se rade izvrsne slastice, voćne salate, kolači, kreme, sladoledi, džemovi, sokovi, nadjevi, sirupi, marmelade, ocat, a zbog lijepog izgleda izvrsna su dekoracija.