Najbolja obrana protiv starenja

Bolji životni standard i veća briga za život i zdravlje utjecali su pozitivno na produljenje životnog vijeka. 

Starenje je prirodan i nezaustavljiv prirodni proces. No, prerano starenje, sklonost bolesnim stanjima, nepokretljivost pa i prerana smrt, mogu biti posljedica loših navika.

Jedna od njih povezna je s prehranom. Starije osobe naročito su osjetljive na prehrambene poremećaje. Starenjem se smanjuje mišićna masa, a time i bazalni metabolizam pa su i potrebe za ukupnom energijom snižene. Tjelesna aktivnost također je znatno smanjena. Nažalost, prehrana starijih osoba često je manjkava i monotona. Posljedica je to neimaštine koliko i nevoljkosti za spravljanje i konzumaciju jela zbog samoće. 

Poremećaji probavnog trakta, metabolički poremećaji, defekti zubala, interakcije s lijekovima, djelovanje alkohola  – sve su to čimbenici  koji također utječu na kvalitetu prehrane starijih osoba.

Pravilna prehrana i umjerena tjelesna aktivnost najbolje su obrana protiv preranog starenja. Prirodna, neprerađena hrana, s dovoljno žitarica, povrća i voća, obrano mlijeko, svježi sir , kiseli mliječni proizvodi (jogurti, acidofili, kiselo mlijeko i sl.), riba i bijelo meso, ponekad jaja, namirnice su koje bi se trebale izmjenjivati na jelovniku starije osobe.
Savjetuje se izbjegavati jako začinjenu i prženu hranu, previše soli, jesti kuhanu ili pirjanu hranu, te koristiti maslinovo ulje.
Obroke treba jesti redovito (tri obroka, dva međuobroka), jesti u miru, hranu dobro sažvakati.
Zadnji obrok (večeru) treba uzeti barem sat ili dva prije spavanja.
Uzimanje dovoljnih količina tekućine također je jako važno; centar za žeđ kod starijih osoba zna oslabjeti pa lako dođe do dehidriranosti (a onda i do osjećaja umora, iscrpljenosti, glavobolje, nevoljkosti…).

Umjerena tjelesna aktivnost povoljno djeluje na cjelokupno zdravlje. Nema tablete za cirkulaciju učinkovitije od šetnje. Tjelesna aktivnost potiče i fizičku, ali i mentalnu kondiciju. Šetnja je i prilika za druženje, razgovor, nova poznanstva. Redovito svaki dan treba biti aktivan barem pola sata, a ako osoba misli da može – i dulje. Postepeno valja produžavati vrijeme šetnje ili intenzitet vježbanja, a preporuka je posavjetovati se sa svojim liječnikom ukoliko osoba boluje od neke kronične bolesti ili ili je specifičnog zdravstvenog statusa.

Odabrati treba onu tjelesnu aktivnost koja je najprimjerenija  sposobnostima i temperamentu, onu koju ćemo „odrađivati“ sa zadovoljstvom.

Jedan od najvažnijih čimbenika dugovječnosti i zadovoljstva životom su naši odnosi s drugima. Stoga ih valja njegovati i čuvati, uživati u dobrom društvu i biti dobro društvo.

Photo courtesy of Pixabay