Namirnice koje bismo trebali izbjegavati

Muči li nas višak kilograma…

Odakle krenuti? Za početak – pročešljajte hladnjak i izbacite ‘uljeze’ – namirnice čiju konzumaciju treba svesti na minimum ili ih poitpuno izbaciti iz jelovnika, barem na neko vrijeme.

Kruh, peciva i drugi pekarski proizvodi
Kruh sam po sebi nije nezdrav ili loš, no osobe koje vole ovu namirnicu u najvećem broju slučajeva teško kontroliraju unos. Najčešće upravo ugljikohidrati dominiraju našom prehranom. Npr. ukoliko za doručak pojedemo kruh i neki namaz, za međuobrok (užinu) sendvič ili pecivo, uz ručak krišku ili dvije kruha, uz večeru ili za večeru pecivo ili kruh – slika je jasna – kruh je dominantna namirnica u našoj prehrani i to se neminovno odražava na našoj figuri.
Kruh i pekarski proizvodi obiluju solju, šećerom (ukoliko se radi o slatkim verzijama) i masnoćama. Sol podiže razinu natrija u organizmu što utječe na zadržavanje tekućine i uzrokuje visoki tlak. Osim toga, ukoliko je riječ o bijelom kruhu u njemu ne nalazimo ni prijeko potrebna vlakna niti minerale koje nalazimo u cjelovitim žitaricama. Ljubiteljima kruha stoga se preporuča konzumacija kruha od cjelovitih žitarica onda kada je ta namirnica nezaobilazna.
Prevelike količine ugljikohidrata pohranjuju se u masnom tkivu ako se ne potroše na adekvatan način.

Voćni jogurti
Jako uskusni gotovi (kupovni, industrijski proizvedeni) voćni jogurti prepuni su šećera, boja i raznih aditiva, a voća sadrže u vrlo malim, gotovo zanemarivim količinama. Stoga ih treba zaobilaziti u redovnoj prehrani. Voćni jogurt je poput kolača ili neke druge slastice, nikako namirnica za osobe koje moraju paziti na kalorijski unos i kvalitetu namirnica koje konzumiraju.
Voćni jogurt koji pripremite sami, kod kuće, posve je druga i ne samo prihvatljiva već dobrodošla varijanta u zdravoj prehrani.

Sokovi
Kupovni, industrijski proizvedeni sokovi najčešće kriju u sebi velike količine šećera, a u tome svakako prednjače gazirani sokovi. Konzumacija takvih sokova dokazano povećava rizik od pretilosti.
Sasvim druga priča su (baš kao i kod jogurta) svježe iscijeđeni sokovi od voća, premda i tu ne treba pretjerivati. Sokovi su tzv. tekuća hrana i mogu zamijeniti užinu, međuobrok.

Osim navedenih namirnica svakako treba izbjegavatiu bombone, čokoladu, grickalice, kavu (posebno onu jako zaslađenu), isto tako punomasne namaze, maslac, vrhnja i slične namirnice.
Izbjegati ne znači odreći se tih namirnica u potpunosti, ali nastojati kontrolirati unos – u razumnim količinama i prilikama sve je dopušteno.

Osim toga, svatko od nas trebao bi naučiti kako funkcionira njegov vlastiti organizam – ima ljudi koji si mogu priuštiti i veće količine i češću konzumaciju tzv. nezdravih namirnica, a da to ne osjete na težini dok neki drugi moraju strogo paziti što i koliko jedu.

Iako postoje mnoge iznimke od navedenih pravila, ipak se većina onih koji slijede ove smjernice uspješno nosi sa kilogramima.