Novi korona virus

Prošle nas je godine zatekla vijest da se u središnjoj provinciji Hubei (glavni grad Wuhan), najmnogoljudnije zemlje svijeta, Kine, pojavio novi soj virusa. Zabrinuo nas je jer je od njega brzo, i neobjašnjivo, obolio veliki broj tamošnje populacije, a dio je od nepoznatog virusa i preminuo. Uskoro se otkrilo da se radi o novom tipu korona virusa, službeno nazvanom SARS-CoV-2, a bolest koju on uzrokuje se među stručnjacima i medicinskim osobljem nazvala koronavirusna bolest2019, kratica COVID-19 (eng. Coronavirus disease 2019).

Zaraženim područjima smatraju se Kina, Hong Kong, talijanske pokrajine Lombardija, Veneto, Emilia Romagna, Pijemont, Japan, Iran, Singapur, Južna Koreja.

Normalno je da pojava nečeg novog i nepoznatog među populacijom redovito izazove nedoumicu, određenu zabrinutost, oprez i strah. Kako ne bi došlo do opće panike i „klime straha“važno je pravovremeno i primjereno informiranje i educiranje, odgovorno ponašanje (zdrav oprez) i primjena preporuka (od strane službenih i provjerenih izvora). Panika je nepoželjna i kontraproduktivna – u konačnici više štete bude od panike nego od njenog izvora (u ovom slučaju koronavirusa).

Put prijenosa korona virusa
Dosad je poznato da se korona virus s čovjeka na čovjeka prenosi kapljičnim putem pri kontaktu s oboljelom osobom. Bliski kontakt znači izravan fizički kontakt s respiratornim izlučevinama oboljele osobe (kihanje, kašljanje, izdisaj) ili neposredni kontakt s površinama koje su kontaminirane (kapljicama, izlučevinama oboljele osobe). Primjerice to može biti: boravak u blizini oboljeloga (udaljenost manja od jednog metra u trajanju duljem od 15 minuta), izloženost u zdravstvenoj ustanovi, uključujući direktnu skrb za oboljele, posjet bolesnicima ili boravak u istom bliskom okruženju s oboljelim, a bez korištenja osobne zaštitne opreme, rad u neposrednoj blizini ili dijeljenje istog zatvorenog prostora (učionice, poslovni uredi, čekaonice, dvorane za sastanke itd.) s oboljelim na udaljenosti manjoj od dva metra u trajanju duljem od 15 minuta, putovanje zajedno s oboljelim u bilo kojem prijevoznom sredstvu, dijeljenje istog kućanstva s oboljelim. i dr.

Do danas nije utvrđeno u kojoj mjeri postoji mogućnost prijenosa virusa fekalno-oralnim putem (unosom dijelova stolice zaražene osobe u probavni sustav druge osobe preko kontaminiranih ruku, kontaminirane tekućine ili hrane), spolnim putem ili putem krvi.

Korona virus ne preživljava dugo na predmetima poput paketa, pisama i sl. pa poštanske pošiljke i sl. predmeti ne predstavljaju rizik.

Simptomi i liječenje
Do danas zabilježeni simptomi kod većine slučajeva su: povišena tjelesna temperatura, grlobolja, otežano disanje, kašalj, opća slabost, šmrcanje, bolovi u mišićima, umor. Kod težih slučajeva to su i: teška upala pluća, sindrom akutnog otežanog disanja, sepsa i septički šok.
Starije osobe, djeca i osobe koje boluju od kroničnih bolesti (povišenog krvnog tlaka, srčanih bolesti, dijabetesa, poremećaja funkcije jetre, bolesti dišnih puteva) podložnije su razvoju težih simptoma bolesti.

Za korona virus trenutno ne postoji cjepivo, a liječenje je suportivno. Liječe se simptomi (oboljeli prima terapiju i njegu sukladno simptomima).

Prema raspoloživim podacima smrtnost od novog korona virusa je oko 2-3%, ali ona varira obzirom na dob oboljelog i njegovo prethodno zdravstveno stanje. Tako je smrtnost uvjerljivo veća kod starijih osoba i onih koje već boluju od kroničnih ili težih bolesti. Vrijeme inkubacije (vrijeme od izlaganja virusu i prve pojave simptoma) traje između dva dana i dva tjedna. Pretpostavka je da su oboljeli najzarazniji kad imaju izražene simptome (temperatura, kašalj, slabost i dr.), ali postoje naznake da virus mogu prenijeti i osobe koje još ne pokazuju nikakve vidljive simptome.

Trenutno se dijagnostika provodi u Zagrebu u Klinici za infektivne bolesti „dr. Fran Mihaljević“. U Hrvatskoj se, odlukom Kriznog stožera, provode mjere epidemiološkog praćenja i 14-dnevnog nadzora osoba koje dolaze iz područja zahvaćenih epidemijom i osobama koje su bile u kontaktu s oboljelom osobom.

Kako se štititi?

  • pridržavati se općih pravila o higijeni ruku, nosa i očiju,
  • Wash Hands, Clean, Blue, Sign, Symbol
  • redovito prati ruke (pravilnim postupkom) uz upotrebu sapuna (ili/i dezinficijensa na bazi alkohola), naročito prije jela, prije i poslije pripreme hrane, poslije brisanja nosa, poslije kašljanja, nakon toaleta (ili mijenjanja pelena), poslije kontakta sa životinjama, poslije diranja otpada, prije i poslije kontakta s oboljelom osobom,
  • kod kašljanja ili kihanja prekriti usta i nos papirnatom maramicom (koju poslije korištenja valja odložiti u otpad, a ne koristiti višekratno), ili kihati u nadlakticu, a ne dlanove.
  • također se nastojati udaljiti i okrenuti od drugih osoba kod kašljanja, šmrcanja ili kihanja,
  • izbjegavati bliski kontakt (manje od 1-2 metra udaljenosti) s osobama koje imaju simptome infekcije dišnih putova (kašlju, kišu, šmrcaju),
  • izbjegavati mjesta gdje ima puno ljudi u zatvorenom prostoru,
  • izbjegavati mjesta gdje se drže žive ili mrtve životinje,
  • izbjegavati doticaj sa životinjama, njihovim izlučevinama i izmetom,
  • kod putovanja ne smetnuti važnost pridržavanja općih pravila o higijeni (ruku, hrane i sl.),
  • kod pojave bilo kakvih simptoma (povišene tjelesne temperature, kašlja, teškoća s disanjem, umora, slabosti ili sl. tijekom putovanja ili odmah po povratku javiti se liječniku (po mogućnosti putem telefona), a u međuvremenu izbjegavati bliske kontakte s drugim osobama;

Štite li nas medicinske maske?
Medicinske su maske namijenjene prvenstveno medicinskom osoblju pri obavljanju nekog medicinskog zahvata sa svrhom sprječavanja širenja bakterija iz usta i nosa osobe koja nosi masku na osobu na kojoj se vrši neki zahvat. Postoji nekoliko vrsta zaštitnih maski koje se razlikuju razinom i vrstom zaštite. Kvaliteta maske određuje se EU normom.

Nije sa sigurnošću utvrđeno štite li klasične kirurške maske (koje se mogu kupiti u ljekarni, se u ambulantama domova zdravlja, bolnicama) od zaraze infekcijom novim korona virusom. Prema zadnjim istraživanjima njihova učinkovitost nije potpuna. Unatoč tome, učinkovitost se može maksimalizirati adekvatnim načinom nošenja maske i mijenjanjem maske svaka 2 h (nakon toga ona postaje manje učinkovita).

Adekvatno nošenje maske: Tamnije obojana strana maske ide od lica, znači okrenuta je prema van, a svijetlija/bijela strana maske dira lice. Tvrdi dio maske koji ima savitljivi dio ide na gornju stranu i služi za oblikovanje oko nosa. Maska mora prekriti nos, usta i bradu!

Lorena Bosnar dr. med.

Photos courtesy of Pixabay

ostavite svoj komentar