(O)smijeh – čudesan fenomen

Svaki osmijeh u našem mozgu aktivira mehanizme koji podižu raspoloženje, opuštaju,  snižavaju krvni tlak, ublažavaju bol, smanjuju broj otkucaja srca. Drugim riječima, kada se smijemo ili već samo osmjehnemo, naše tijelo počinje lučiti tzv. hormone sreće (neurotransmitere: dopamin, endorfin, serotonin, oksitocin).

Čak i kad nemamo razloga za (o)smijeh trebamo ga prakticirati. Vježbati. Osim što pokrećemo pozitivne mehanizme, kada se smijemo privlačniji smo, (i sebi i drugima). Ljude koji su nasmiješeni skloniji smo doživjeti kao samopouzdane, opuštene i iskrene pojedince u čijem društvu poželimo biti. Smijeh smanjuje stres, humor i teške situacije čini lakšim za podnijeti.

Brojni farmaceutski pripravci (uglavnom antidepresivi) podižu razinu serotonina u mozgu no, imaju i niz nepoželjnih nuspojava. Kod (o)smijeha o tome ne moramo brinuti.

(O)smijehom ili odlukom da ćemo se nasmijati, bez obzira na okolnosti, možda pokrenemo kotačić promjene i uistinu dobijemo razlog za (o)smijeh. Ponekad je lijepo iskustvo poticaj za osmijeh no, i osmijeh može biti poticaj za radost. „Sretno lice” može potaknuti pozitivne emocije.

Ako se nekome nasmijemo, vjerojatno će se i taj netko nasmijati nama. I obratno. Humor i smijeh u svakom (radnom, kućnom, prijateljskom, u čekaonici kod liječnika, u redu u pošti i sl.) donosi niz benefita: povećanu produktivnost, poboljšanje međuljudskih odnosa, bolje raspoloženje, veću strpljivost, fleksibilnost, kreativnost i još puno toga.  

Trebamo se vježbati u primjećivanju pozitivnih stvari oko nas i smiješiti se. Usmjeravanje na pozitivno čini ljude svjesnijima sadašnjeg trenutka, zahvalnijima i radosnijima.

Image by Pexels from Pixabay
Image by Piyapong Saydaung from Pixabay