Peršin – najpopularniji začin na svijetu

Koriste se svi dijelovi biljke, i korijen i lišće…

Peršin (lat. Petroselinum crispum) je dvogodišnja biljna vrsta iz porodice štitarki (Umbelliferae) kojoj pripadaju i komorač, kim, kopar, anđelika, mrkva, pasternak, celer i korijander. Podrijetlom je iz mediteranskih zemalja, odakle se proširio cijelim svijetom. Pradomovina peršina navodno je Sardinija. Karakterističnih je tamnozelenih rasperjanih listova, žućkastostozelenih cvjetića.  Zeleni dijelovi sadržavaju eterično ulje (myristicin, limonene, eugenol i alpha-thujene). Biljka se kultivira za začin u mnogim zemljama, na svim kontinentima. Srodan joj je divlji peršin. Karakterističnog su mirisa.

Peršin je biljka koja zaslužuje poštovanje.

Dva su osnovna tipa ove omiljene začinske biljke: peršin ravnih listova (ima snažniju aromu i bolje podnosi toplinu) i kovrčavi tip peršina (ima slabiju aromu, ali se bolje čuva u hladnjaku, idealan je za ukrašavanje mnogih jela).  Navikli na peršin, često i ne razmišljamo o tome, da ova biljka nije samo izuzetan začin, nego i biljka, koja ima visoke nutritivne vrijednosti i ljekovita svojstva. Korijen peršina sadrži sluz i esencijalna ulja. U listu su prisutne manje količine esencijalnih ulja. List peršina je dobar izvor vitamina A i iznimno bogat vitaminom C (oboje su iznimni antioksidansi). Uz ove, peršin je bogat i vitaminima B skupine (B1, B2 i B3), te željezom, kalcijem, i kalijem. 

Peršin je dobar izvor folne kiseline koja je organizmu potrebna zbog stvaranja crvenih krvnih stanica i sprječavanja urođenih mana. Listovi su bogati klorofilom, koji ima antiseptička svojstva i može se koristiti za manje površinske ozljede i ubode. Klorofil je dobar osvježivač daha, pa je preporuka žvakati peršin ne bi li neutralizirali miris luka, češnjaka ili dr.

Flavonidi, koje sadrži (posebice luteolin), djeluju poput antioksidanata, vežu se za slobodne radikale i sprječavaju njihovo štetno djelovanje na organizam.
Peršin je diuretik, djeluje kao blagi purgativ i laksativ na probavu. Nježno čisti probavni trakt i sprječava nadimanje i grčeve od plinova u crijevima. Dobar je za pluća, želudac, mjehur i jetru. Također, potiče izbacivanje i viška sluzi iz organizma. Nekad se koristio i kao blagi ekspelijant protiv glista i drugih parazita, te za poticanje mjesečnice. Herbalistički, peršin je stimulans koji potiče pokretanje tjelesnih mehanizama, razbija kongestiju.

Praktični savjeti

Peršin je najbolje koristiti u svježem stanju. Uvijek je bolji svježi od sušenog. Ako ste u mogućnosti birajte peršin iz eko-uzgoja ili uzgojite vlastiti. Stavite li peršin u posudicu s vodom, ostat će svjež i nekoliko dana, u hladnjaku i do tjedan dana, ako promjenite vodu.

Peršin se može posušiti u dehidratoru ili pećnici, te zamrznuti. U juhe, variva i dr. peršin stavljajte pred kraj kuhanja, da bi se sačuvali vrijedni sastojci kojima obiluje.

Kocka za juhu

Možete pripremiti i tzv. kocke za juhu. Zajedno sa različitim povrćem (mrkva, celer, i dr.) sameljete peršin (i list i korijen) i smjesu stavite u kockice za zamrzavanje vode (za pravljenje leda). Kocke pohranite u vrećicu i imat’ ćete izvrstan dodatak juhe, variva, umake i sl. posebice tijekom zimskih mjeseci.

Čaj od peršinovog lišća

5 dag svježeg peršinova lista preliti jednom litrom proključale vode. Poklopiti i ostaviti da odstoji 10 minuta. Piti 3 – 4 šalice (po 2,5 decilitra) tijekom dana. Čaj od peršinova lista pomaže kod groznice, poboljšava izlučivanje mokraće i regulira menstruacijski ciklus.

Photo courtesy of Pixabay