Ponašanje u slučaju grmljavine

Ljetne oluje mogu doći naglo i nenadano. U ljetnim mjesecima najviše vremena provodimo na otvorenom i stoga je dobro znati  kako se ponašati u slučaju grmljavinskog nevremena. Iako je vjerojatnost udara grom uistinu mala vremenske (ne)prilike sve su učestalije. Osobe koje se nalaze na otvorenom u većoj su opasnosti od bliskog susreta s gromom. Otegotna okolnost je boravak na otvorenom prostoru gdje je osoba “najviši” predmet (boravak na visokoj zgradi, boravak na otvorenom moru, litici, planinskom vrhu i sl.) ili se nalazi uz najviši predmet (npr. ispod usamljenog stabla na livadi).

Sigurna mjesta

Kuća ili stan, automobil (sa zatvorenim vratima i prozorima), vlak i avion smatraju se sigurnim mjestima u slučaju grmljavinskog nevremena. U slučaju da kuća nije zaštićena gromobranom može doći do prolaska napona kroz vodovodne cijevi, električne instalacije, sustav centralnog grijanja i komunikacijske kablove i stoga u slučaju grmljavinskog nevremena ne treba dodirivati takve instalacije, a preporučuje se električne uređaje (uključujući računala) izvaditi  iz utičnica i isključiti iz električne mreže. Radijske i televizijske antene također. Također je uputno ne telefonirati putem telefonskog uređaja koji je prikopčan na el. mrežu. Tijekom grmljavinskog nevremena treba izbjegavati koristiti sve uređaje koji su uključeni u struju ili internet.

Isto tako, za vrijeme grmljavinskog nevremena treba izbjegavati tuširanje, kupanje u kadi i sl.  

Najveća mogućnost udara groma je na otvorenom, u vodi (moru, rijekama, jezerima, bazenima), na rubovima šuma. Osobama koje se zateknu u plovilu (npr. u čamcu) savjetuje se izlazak na kopno, barem 30 m od obale. Boravak u šatoru za vrijeme oluje jednako je opasan kao i boravak na otvorenom. Zatvoreni automobil, kamperi i karavani s metalnom konstrukcijom pružaju zaštitu od udara groma. Savjetuje se ne parkirati ispod mosta. Osobama na biciklu savjetuje se silazak s bicikla i traženje zaštite, po mogućnosti u čvrstom objektu. Zaštitu ne treba tražiti ispod kamenih nadsvoda ili udubljenja i mostova, valja se udaljiti od jezera, lokvi, mora, bilo kakvog većeg vodenog tijela.

U slučaju kiše ne treba koristiti kišobran. Najbolje je čučnuti (ne stajati niti leći na tlo), uvući glavu, ruke pritisnuti na prsa, ne dodirivati tlo koljenima, zatvoriti stopala, ne dodirivati druge osobe ukoliko smo se zatekli u skupini. Treba izbjegavati usamljena stabla.

U šumi je najsigurnija pozicija između dva stabla s time da bi optimalan razmak do najbližeg stabla bio 10 m. Ne treba se zadržavati na brežuljcima, pokraj živica, uz rub šume, kraj rijeka, jezera i vodenih tokova!

Za vrijeme oluje ne dodirivati metalne predmete. Izbjegavati metalne i električne ograde, metalnu užad, planinarske rukohvate, mokre konopce za penjanje, željezne ljestve, željezne stube i sl. Također valja izbjegavati stajanje na betonskoj podlozi pogotovo onoj od armiranog betona.

Ono što možemo je pratiti tijek grmljavinskog nevremena jednostavnim brojenjem. Nakon što ugledamo munju krenemo brojati do 30. Začujemo li grmljavinu prije no što smo došli do 30 najbolje je da se sklonimo u zatvoreni prostor. I nakon što grmljavina prestane uputno je pričekati još barem pola sata prije nastavljanja s aktivnostima na otvorenom.

U slučaju da dođe do udara groma i povreda važno je što prije pozvati pomoć (112 ili 194).

Napomena: ovaj sadržaj informativnog je karaktera i nije zamjena za stručno mišljenje.

Image by Elias from Pixabay