Prehrambena ekologija

Zdravlje pojedinca ne može se izdvojiti od zdravlja čitavog hranidbenog lanca…

Zdravstveni poremećaj jednog dijela prehrambenog lanca utječe na sve one koji se nalaze u njemu. Ako je tlo bolesno ili mu nešto nedostaje i biljka koja raste na njemu, biti će takva i stoka koja pase tu travu i ljudi koji jedu meso te životnje ili piju njezino mlijeko.
Bliskost između hrane i onih koji je jedu stvara složene dvosmjerne komunikacijske sustave u prehrambenom lancu zbog toga da bi osjetila pripradnika pojednih vrsta naučila prepoznavati odgovarajuću hranu po okusu, mirisu i boji.ID-10056190
Često te ‘signale’ šalje hrana sama – kada želi biti pojedena. Voće svoju zrelost signalizira prepoznatljivim mirisom, bojom ili okusom. Zrelost koja označava trenutak u kojem je sjeme spremno za klijanje, uglavnom se poklapa s trenutkom kada voće sadržava najveću koncentraciju nutrijenata, stoga se potrebe biljke za prijenosom sjemena preklapaju s potrebama onoga koji biljku jede (potrebom za hranom).
Naša tijela, nakon što prime te signale i shvate da je neko voće dozrelo, proizvode upravo one enzime i kiseline koji su potrebni za njegovu razgradnju.
Zdravlje umnogome ovisi o sposobnosti tumačenja tih bioloških signala, a to je znatno lakše činiti kada imamo iskustvo s hranom i znatno teže kada je hrana industrijski proizvedena i dizajnirana na način koji zavarava naše osjete (uz pomoć umjetnih okusa, umjetnih zaslađivača, umjetnih boja i sl.)

Hrana koja laže našim osjetilima jedna je od najvažnijih značajki suvremene, brze, zapadnjačke prehrane. Riječ je o prerađenoj, industrijski proizvedenoj hrani, onoj koju nam širom svijeta nude, lijepo zapakiranu i s obiljem zdravstvenih tvrdnji na pakiranju (bez transmasti! bogato omega-3 masnim kiselinama! vitamini, minerali!…).ID-100129639

Prednost hrane uzgojene u zdravom tlu u odnosu na onu koja je uzgojena uz upotrebu pesticida, umjetnih gnojiva i dr. više je nego ogromna. Tla bogata organskom tvari proizvode nutritivno vrijedniju hranu. Ona prerađena ili pak industrijski proizvedena manjak nutrijenata nadoknađuje obogaćivanjem, a tu se opet vraćamo na priču o sinergiji (uzajamno djelovanju nutrijenata u hrani) i zavaravanju naših osjetila.

Zato, kad god ste u prilici, jedite svježu hranu, što manje prerađenu hranu, kupujte od lokalnih proizvođača, kuhajte i jedite polako… Pridržavajući se samo ovih par smjernica na dobrom ste putu…

ostavite svoj komentar