Prejedanje – kad jedemo više nego što nam treba

Prejedanje, osobito kada je redovito, može imati niz ozbiljnih negativnih učinaka na zdravlje, kako kratkoročnih tako i dugoročnih. Ključno je razlikovati povremeno prejedanje (npr. na proslavama) od kroničnog obrasca prejedanja, koji može biti povezan s emocionalnim jedenjem, stresom ili čak poremećajima prehrane.

Što se događa u tijelu kad se prejedemo?

Kratkoročno:

• osjećaj težine, nadutosti, mučnine
• problemi s probavom (refluks, žgaravica)
• nagli skok šećera u krvi, što može dovesti do umora i razdražljivosti nakon obroka
• pojačana aktivnost inzulina i probavnih enzima

Dugoročno i učestalo prejedanje može dovesti do:

• povećanja tjelesne mase i nakupljanja visceralne masnoće (oko organa)
• otpornosti na inzulin i povećanog rizika od dijabetesa tipa 2
• poremećaja metabolizma, uključujući dislipidemiju (povišene masnoće u krvi)
• problema s jetrom (npr. masna jetra)
• povišenog krvnog tlaka i kardiovaskularnih bolesti
• psiholoških posljedica, poput osjećaja krivnje, niskog samopouzdanja i ciklusa emocionalnog jedenja

Zašto se prejedamo?

• emocionalni okidači: stres, dosada, tjeskoba
• brzo jedenje: signal sitosti dolazi s odgodom
• neravnoteža hormona gladi (leptin, grelin) kod kroničnog nespavanja ili nezdrave prehrane
• društveni i kulturološki utjecaji: obilni obroci na okupljanjima, stav “moram pojesti sve s tanjura”
• ultraprerađena hrana: potiče “hedonistički apetit” – jedemo i kad nismo gladni

Kako spriječiti prejedanje?

• jesti polako i svjesno
• ne preskakati obroke (glad povećava vjerojatnost prejedanja)
• naučiti prepoznavati razliku između fizičke i emocionalne gladi
• planirati obroke i međuobroke unaprijed
• biti nježna/an prema sebi – povremeno prejedanje nije tragedija, ali je važno prepoznati uzorak

Zaključak:

Prejedanje povremeno nije problem, ali kad postane navika – može ozbiljno ugroziti tvoje zdravlje. Ključno je razvijati zdrav odnos prema hrani, a ne se boriti protiv nje.

Image by Jan Vašek from Pixabay