Recikliranje madraca

Glomazan otpad…

Svake godine kada se organizira odvoženje glomaznog otpada imamo priliku vidjeti hrpe glomaznog otpada i niz nepotrebnih predmeta među kojima su posebno uočljivi stari madraci, tapecirani kreveti i sofe.
O madracima kao otpadu ne razmišljamo do trenutka kada postanu neupotrebljivi (prosječni vijek trajanja madraca je 10 godina).
Jedan jednostruki madrac zauzima više od pola kubičnog metra prostora, zbog sastava i veličine teško ga je komprimirati i kao takav predstavlja dodatni problem na odlagalištima.
U mnogim je zemljama upravo zbog toga zakonski regulirano postupanje sa starim madracima, a kao najbolji način zbrinjavanja pokazalo se recikliranje.

Prosječni madrac izrađen je od 30% metala, 38 % pamuka, 10 % pjene i 4% umjetne vune, s time sa ovi postoci variraju od proizvođača do proizvođača.
Metoda renoviranja pokazala se neuspješnom i ekonomski neodrživom obzirom na niz standarda koje je potrebno zadovoljiti – higijenske i protupožarne prvenstveno.
Recikliranje madraca podrazumijeva potpunu demontažu madraca na njegove sastavne dijelove (metal, pamuk, vunu i pjenu) i daljnje iskorištavanje tih materijala. Stopa recikliranja madraca može doseći vrtoglavih 90%.

Što mi možete učiniti po tom pitanju?
Već pri kupnji madraca možemo se informirati o materijalima koji su ugrađeni u madrac i izabrati onaj koji će biti dugotrajniji i koji se sastoji od ekološki prihvatljivih materijala – organskog pamuka, prirodnog lateksa, vune, konoplje, recikliranih opruga i sl. I ne odlagati ih van službeih odlagališta.
Za sada, toliko.

Ako su madraci uščuvani, možete ih odnijeti u RETO centar i REMAR. Oni mogu i doći po njih, ali tada vjerojatno plaćate odvoz. Ja sam prije neki dan svoj odnijela sama  u Reto centar, točnije u njihovu prodavaonicu u Voltinom naselju.