Šparoge

Špargla, beluš, kalenac, mekostruk, vilina metla…

Šparoga (lat. Asparagus officinalis L) je višegodišnja biljka iz porodice ljiljana. Raste samoniklo, ali se i uzgaja. To je biljka s jako razvijenim podzemnim dijelom i svijetlo zelenim ili ljubičastim vrhovima. U našim krajevima šparoga raste kao samonikla biljka uz priobalno područje. Počinje se brati već u ožujku.

Razlika između bijele i zelene šparoge samo je u načinu uzgoja.(ovisno otome jesu li bile pokrivene polietilenskom folijom ili ne). Kod onih pokrivenih folijom ne stvara se biljni pigment (klorofil) pa izbojci ostaju bijeli. Zelena šparoga je nježnija, mekša, aromatičnija i ima višestruko više vitamina od bijele. Niskokakalorične su i obiluju vrlo vrijednim nutritivnim tvarima. Šparoga obiluje kalijem, fosforom, sumporom, kalcijem i magnezijem. Sadrži željezo, bakar, cink, fluor i jod, a odličan je izvor folata i vitamina C, dobar izvor tiamina i vitamina B6. Sadrži i vlakna, vitamin A, bjelančevine, riboflavin, niacina i magnezija. Izuzetan je izvor rutina (flavonoida koji reducira kolesterol), snižava krvni pritisak i ojačava oslabljene kapilare.
Šparoge sadrže glutation (jedan od najsnažnijih antikarcinogena i antioksidansa). Bogate su i luteinom, biljnim pigmentom koji ima blagotvoran utjecaj na krvne žile.
Osobito se preporučuju trudnicama zbog folne kiseline kojom obiluju. Također su bogate inulinom, probiotikom koji potiče razvoj probiotičkih bakterija i neutralizira patogene bakterije koje se nalaze u crijevima.

Šparoge djeluju blagotvorno protiv zatvora (bogate su vlaknima), preporučuju se slabokrvnim osobama i odlična je hrana za dijabetičare i rekonvalescente. Najznačajnije od svih njezinih svojstava je njezino diuretično svojstvo (pomaže pri otežanom mokrenju). Šparoga djeluje stimulirajuće kod dugotrajnog i napornog umnog rada.

Kupovina i čuvanje šparoga
Divlje šparoge možemo kupiti na našim tržnicama već od ožujka pa sve do lipnja , a kultivirane veći dio godine i na tržnicam i u trgovinama. Kod kupovine treba obratiti pozornost na prirodnu zelenu boju i čvrstu strukturu (osobito vrškova). Čuvati se mogu u dijelu hladnjaka koji je namijenjen čuvanju povrća. Dostupne su nam i konzervirane šparoge, u kiselom ili slanom naljevu. Takav proizvod preporuča se potrošiti po otvaranju.

Pripremanje jela sa šparogama
Šparoge se u prehrani koriste od davnih vremena i oduvijek su cijenjene zbog svog delikatnog okusa i ljekovitog djelovanja.
Kod divljih šparoga treba odstraniti (odrezati) dio na kojem su tvrde, drvenaste i nelomljive (odbacite dio koji ne puca kod lomljenja). Kod pitomih šparoga treba odrezati drvenasti nejestivi dio, a potom donju polovicu oguliti nožićem za guljenje. Nakon čišćenja šparoge treba dobro oprati u tekućoj vodi.
Divlje šparoge stavljaju se u kipuću vodu u koju se doda malo soli, šećera i maslaca i kuhaju se 10-ak minuta kako bi izgubile gorčinu.
Pitome šparoge mogu se kuhati tako da se povežu i kuhaju uspravno u loncu na način da se donji dijelovi kuhaju a vrškovi pare. Poslužiti ih možete kao prilog s malo maslinovog ulja ili sa malo maslaca, hladne sa preljevom ili umakom (npr.hollandais), u juhama, u salatama, uz tjestetninu, rižu, sa morskim plodovima….

Još o  ljekovitosti šparoga možete pročitati …ovdje…