Sojino ulje se dobiva iz soje i spada u biljna ulja bogata višestruko nezasićenim masnim kiselinama (PUFA), posebno omega-6 masnim kiselinama. Ono je:

• jeftino za proizvodnju
• blagog okusa
• dugog roka trajanja

Zbog toga se koristi u tisućama proizvoda: margarinima, grickalicama, konzervama, gotovim umacima, prženoj hrani, fast foodu…

Zdravstveni aspekt – što kaže znanost?

Omega-6 masne kiseline nisu “loše” same po sebi, ali u prevelikim količinama i bez ravnoteže s omega-3 masnim kiselinama (iz ribe, lanenog ulja itd.), mogu poticati kroničnu upalu u tijelu, što je povezano s raznim bolestima (npr. srčane bolesti, dijabetes).

Nova istraživanja na životinjama sugeriraju da sojino ulje može doprinijeti:

• debljanju
• inzulinskoj rezistenciji
• oštećenju jetre
• promjenama u ekspresiji gena u mozgu (npr. povezanima s autizmom i Alzheimerom – iako je ovo vrlo rani stadij istraživanja)

Važno je imati na umu da životinjski modeli ne znače direktnu primjenu na ljude. Ljudi jedu raznoliku hranu, imaju različit metabolizam, i žive u složenom okruženju.

Treba li izbaciti sojino ulje iz prehrane?

Nema potrebe za panikom. Umjesto toga preporučuje se:

• smanjiti unos industrijski prerađenih proizvoda (jer često sadrže “skrivena” biljna ulja, među njima i sojino)
• ne koristiti sojino ulje za kuhanje kod kuće, ako već birate – birajte maslinovo, suncokretovo, repičino ili kokosovo ulje
• ravnoteža omega-6 i omega-3: jedite ribu, orašaste plodove, chia sjemenke, lanene sjemenke…

Sojino ulje nije otrov, ali prekomjerna i nesvjesna konzumacija (što je često u zapadnoj prehrani), može postati problem. Problem nije samo u sojinom ulju, već u količini i učestalosti konzumacije ultraprerađene hrane općenito.

U medjima se nalaze tekstovi koji tvrde da je sojino ulje “gore od šećera i masti zajedno”. Iako naslov zvuči dramatično, vrijedi zastati i postaviti pitanje: što zapravo znamo o sojinom ulju i treba li ga doista izbaciti iz kuhinje?

Sojino ulje je jedno od najkorištenijih biljnih ulja, često skrivano pod nazivom “biljno ulje” u brojnim prerađenim proizvodima. Bogato je omega-6 masnim kiselinama – koje su nužne, ali u prekomjernim količinama i bez ravnoteže s omega-3 kiselinama mogu poticati upalne procese u tijelu, kako smo veće naveli.

Studije provedene na miševima (uključujući onu iz spomenutog teksta) sugeriraju da bi visoki udjeli sojinog ulja mogli utjecati na debljanje, inzulinsku rezistenciju i funkciju jetre. No, važno je znati da miševi nisu ljudi, da doze, metabolizam i životni stil miševa i ljudi nisu usporedivi.

Umjesto straha – pozivamo na ravnotežu i informiranost:

• ograničite konzumaciju ultraprerađene hrane (koja često sadrži skrivena biljna ulja)
• kuhajte s kvalitetnim masnoćama (maslinovim uljem, kokosovim, ghee maslacem…)
• uključite omega-3 izvore (ribu, orašaste plodove, sjemenke)
• čitajte deklaracije – ne zato što se bojite, već da birate svjesnije

Sojino ulje samo po sebi nije “otrov”. Problem nastaje kada ga svakodnevno i nesvjesno unosimo kroz sve što jedemo – bez balansa i raznolikosti.

Image by pau_noia0 from Pixabay