Stres

Vjerni pratitelj suvremenog življenja…

Stres u organizmu čovjeka potiče više od tisuću biokemijskih reakcija i kao takav predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju. Riječ je o disbalansu koji se ne može liječiti jednim ciljanim lijekom i na koji ne možemo postati imuni.
U načelu stres nije čovjekov neprijatelj – riječ je o prirođenoj reakciji organizma na prijetnju ili opasnost. problematičan je kronični stres, zbog znatno produljene reakcije i drugačijeg uzročnika.

Pod pritskom svakodnevnih obveza o stresu ne razmišljamo često i puno, a njegov utjecaj na zdravlje, psihičko i fizičko, zaslužuje, posebnu pažnju. Riječ je o ‘neprijatelju’ koji je vrlo uporan i često prikriven. Premda su ljudi od pamtivijeka izloženi nekoj vrsti sresa, današnji tempo života, godpodarska neizvjesnost i borba za egzistenciju, neizvjesnost i strka, stalna dostupnost i nedostatak privatnosti produciraju ogromne količine stresa.

Govoriti o stresu danas je vrlo popularno što je rezultiralo golemom produkcijom raznih rješenja i sredstava koja se nude kao rješenja za stres. Većina takvih proizvoda samo pomaže ublažiti štetne posljedice stresnih situacija, bez obuhvaćanja dubljeg smisla i poruke koju nam stres nosi. Nema instant rješenja.

Stres potresa cijeli naš imunološki sustav, doprinosi bolestima, posebno bolestima srca i visokom krvnom tlaku. Pospješuje debljanje, alkoholizam i druge ovisnosti (cigarete, lijekove, droge), a značajno utječe (u negativnom smislu) i na naše odnose sa prijateljima i obitelji. Najčešći uzroci stresa su posao i materijalna (ne)sigurnost odnosno novac.

Određena razina stresa sastavni i normalni dio života. Neki se sa njime nose bolje, neki lošije. Neki iz stresnih situacija izlaze kao pobjednici, drugi kao poraženi. Važno je ne zanemariti simptome koje nam tijelo šalje i pronaći najbolji mogući način za suočavanje sa stresnim situacijama. Nekima će to biti tjelesna aktivnost, nekima razgovori sa psihoterapeutom, nekima bavljenje hobijem, češći boravak u prirodi… Načina ima puno i svatko treba pronaći onaj koji je dobar za njega.

Fizički simptomi stresa:

• Napetost u vratnom dijelu kralješnice,
• Česte glavobolje,
• Bol u prsima,
• Pojačano znojenje,
• Umor,
• Zadihanost,
• Nesanica,
• Stiskanje čeljusti,
• Visoki krvni tlak,
• Probavne smetnje,
• Često obolijevanje,
• Stiskanje zubi,
• Suho grlo,
• Lupanje srca,
• Napetost mišića i grčevi u mišićima.
• Drugo.

Psihički simptomi stresa:

• Razdražljivost,
• Potištenost,
• Depresija,
• Osjećaj bezvrijednosti,
• Osjećaj nesigurnosti,
• Osjećaj bespomoćnosti,
• Preosjetljivost,
• Česta ljutnja,
• Usporeno ili pak kaotično razmišljanje,
• Zabrinutost,
• Drugo.

Ponašanje:

• Nestrpljivost,
• Sklonost konfliktima (svađama),
• Odgađanje, (odugovlačenje),
• Pojačano pušenje (ili pak prekomjerno pijenje ili uzimanje lijekova ili droga),
• Izolacija,
• Izbjegavanje odgovornosti,
• Smanjena radna sposobnost,
  Iscrpljenost,
• Zapuštanje osobne higijene,
• Negativne promjene u obiteljskim odnosima ili bliskim vezama,
• Promjena vjerskih navika ili pak vjere u cjelini,
• Drugo.