Toplinski udar, sunčanica, iscrpljenost, grčevi

Prema prognozama možemo očekivati ljeto toplije od prosjeka. Visoke temperature, izostanak vjetra i vlažnost teško podnose zdrave osobe, a još teže kronično bolesne, osjetljivije osobe, starije osobe i djeca. I zdrave osobe mogu se osjećati umorno i iscrpljeno osobito ukoliko tijekom noći nisu kvalitetno i dovoljno dugo spavale.

Za vrlo vrućih dana povećana je opasnost od zakazivanja mehanizama kojima se naš organizam uobičajeno štiti od visokih temperatura. Jedan od njih je znojenje koje ima i funkciju hlađenja organizma. U slučaju intenzivnog znojenja može doći do pojave toplinskih grčeva i toplinske iscrpljenosti (očituju se grčevima u mišićima, mučninom, malaksalošću, razdražljivošću, ubrzanim disanjem, ubrzanim pulsom, glavoboljom, a može doći i do nesvjestice).

Česta je i pojava sunčanice do koje dolazi kada se osoba kreće po jakom suncu  – nepokrivene glave. Sunčanica se može manifestirati svim prethodno navedenim simptomima kao i ozbiljnijim poremećajima svijesti.

U slučaju pojave nekih od simptoma potrebno je reagirati odmah: sklanjanjem sa sunca u hladovinu i uzimanjem većih količina tekućine (najbolje obične vode i izotoničnih napitaka). Pomoći može i tuširanje mlakom vodom, u slučaju grčeva i lagana masaža zahvaćenih mišića. Glavobolja i osjećaj iscrpljenosti mogu potrajati i nekoliko dana.

Toplinski udar može se razviti postupno ili iznenadno. Posljedica je dugotrajnog izlaganja jakim vrućinama i ne treba ga shvaćati olako. Tjelesna temperatura može prijeći 40 °C, pri čemu može doći do oštećenja vitalnih organa (mozga, srca, bubrega).

Simptomi toplotnog udara su sljedeći:

• tjelesna temperatura iznad 40 °C
• jaka glavobolja
• nesvjestica
• smušenost
• crvena, vruća koža (bez pojave znojenja)
• mučnina i povraćanje
• grčevi
• ubrzan rad srca
• ubrzano, plitko disanje

Reagirati treba brzo, obavezna je liječnička intervencija. Do dolaska liječnika (ili k liječniku) osobu treba hladiti: odvesti u klimatizirani/hladniji prostor, skinuti joj višak odjeće, po mogućnosti istuširati mlakom vodom ili stavljati hladne obloge na područje glave, vrata, pazuha i prepona, dati tekućine (najbolje vode ili izotoničnog napitka), pratiti temperaturu i hladiti dok temperature ne padne na normalnu vrijednost (oko 37°C). Osobu bez svijesti i onu koja povraća valja postaviti u bočni položaj.

Prevencija toplinskog udara, sunčanice, toplinskih grčeva i iscrpljenosti:

• prozračivanje prostorija obaviti tijekom noći i u ranim jutarnjim satima kada su temperature niže (preporuka je sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju, ispod 24°C noću što je posebno važno za djecu i starije osobe te kronične bolesnike)
• u jutarnjim satima zatvoriti prozore i vrata, spustiti sjenila (rolete, žaluzine i sl.)
• uključiti uređaj za rashlađivanje ili ventilator

• smanjiti količinu vrućeg zraka u domu (prozore i rolete držati zatvorene i spuštene, naročito one okrenute prema suncu, ugasiti sva umjetna svjetla i što je više moguće električnih uređaja)
• boraviti (po mogućnosti i spavati preko noći) u najhladnijoj prostoriji u domu
• osobama koje nemaju rashladni uređaj, a temperatura u stanu/domu je teško podnošljiva savjetujemo odlazak u neki trgovački centar na par sati
• treba piti dovoljno tekućine, pomalo, tijekom cijelog dana (mineralne, negazirane vode, izotoničnih napitaka), izbjegavati alkohol, kofeinske napitke i slatka gazirana pića jer dodatno potiču dehidraciju tijela)
• uzimati pauze za odmor (osobe koje rade na otvorenom češće )
• držati se propisane terapije (konzultirati liječnika)
• izbjegavati boravak na direktnom suncu, kad i ako je to neizbježno obavezno nositi pokrivalo za glavu, sunčane naočale, preporuka je i kišobran/suncobran, obavezno nositi tekućinu sa sobom i piti
• na predio oko vrata, prepona, pazuha, na čelo, staviti mokar ručnik/gazu, tuširati se mlakom vodom
• konzumirati laganiju hranu, ni vruću niti hladnu, jesti polako, manje obroke
• izbjegavati teže fizičke radove na otvorenom i u prostorima koji nisu primjereno klimatizirani
• izbjegavati velike temperaturne razlike (npr. iz klimatizirane prostorije izaći na sunce, potom u vrući automobil pa uključiti klima uređaj na maksimum)

Uz pridržavanje svega navedenog moguće je i iznimno vruće dane preživjeti bez značajnijih poteškoća.

Photos courtesy of Pixabay