Valerijana

Kod napetosti, razdražljivosti, stresa…

Valerijana (Valeriana officinalis) je biljka koju poznajemo i pod nazivima: odoljen, mačja trava baldrijan. To je jednogodišnja biljka koja se sastoji od gomolja i vlaknastih, žutobijelih korijenčića. Korijen valerijane može imati promjer veči i od 30 cm, a pri bazi ponekad oblikuje podanke.
Uspravna cvjetna stabljika naraste do visine od 40-180 cm. Ima kratke, izrazito zelene i glatke listove perasto razdijeljene u izdužene liske.
Na vrhu svake grane oblikuje se rastresiti cvat od sitnih, svijetloružičastih cvjetova ugodna mirisa. Plod valerijane je žutosmeđi oraščič.

Cvjeta od kraja svibnja do kraja lipnja, u krajevima sa umjerenom, toplom klimom. Samoniklo raste po močvarnim livadama, vlažnim šumama, uzduž jaraka, uz vode i na obroncima. Kod nas se uzgaja u kontinentalnom području uz rijeke (zbog lakšeg natapanja i pranja izvađenog korijena).
Plodovi sazrijevaju duže vrijeme, do sredine srpnja. Kada sjeme sazre nadzemni dijelovi biljke se osuše, korijen prije toga oblikuje nove pupove koji iduće godine istjeraju cvjetne stabljike.
Miris stabljike i posebno korijena neugodan je zbog izovalerijanske kiseline koju sadrži. Aktivne tvari u biljci djeluju umirujuće pa pomažu kod nesanice, nemira i anksioznosti. Valerijana ublažava simptome stresa, nervozu i razdražljivost, paniku, tjeskobu, tremor, znojenje, preintenzivnu psihičku aktivnost i sl. stanja.

Valerijana također pomaže kod grčeva mišića te nadražeog crijeva, bolnih menstruacija i klimakterijskih tegoba. Neki fitoterapeuti preporučuju valerijanu i kod hipohondrije.
Osobe koje pate od nesanice nakon uzimanja ekstrakta ove biljke brže tonu u san, san je kvalitetniji, rjeđe se bude tijekom noći, a ujutro se ne osjećaju umorno i omamljeno kao što je to slučaj kod uzimanja sintetičkih sedativa.
Kod nesanice može se kombinirati sa kamilicom za spavljenje umirujućeg čaja.
Kod povišenog krvnog tlaka i srčanih tegoba prouzrokovanih stresom valerijani se mogu dodati lipa i glog.

Važno je napomenuti da valerijana ne izaziva ovisnost ni nakon duže primjene. Koristi se u terapijskim dozama oko tri tjedna nakon čega se napravi pauza od mjesec dana. Ne preporuča se bez otkrivanja pravog razloga napetosti.

Velike doze mogu izazvati glavobolju, nemir, uzbuđenost, nesanicu, teškoće sa buđenjem, midrijazu. U slučaju bilo kojeg simptoma treba prestati s uzimanjem i simptomi će nestati.
Valerijana obično nema negativni uticaj na vrijeme rakcije i koncentraciju jutro poslije uzimanja. Ipak, ne treba je koristiti prije vožnje ili upravljanja motornim vozilom. Vozačima se savjetuje da valerijanu ne uzimaju barem dva, tri sata prije vožnje.

Oprez!
Trudnice i djeca mlađa od 12 godina ne bi smjeli uzimati valerijanu.
Kod osoba koje pate od niskog tlaka i hipoglikemije potreban je oprez.
Ne smije se uzimati u kombinaciji sa drugim lijekovima za umirenje.
Osobe koje konzumiraju valrijanu trebale bi izbjegavati alkohol.

Čaj od valerijane
1-2 žličice korijena stavi se u 2 dl hladne vode, ostavi da odstoji 8 sati ili se kratko prokuha, procijedi i pije topao 2-3 puta dnevno.

Čaj od valerijane ima prilično jaku aromu i ukus, pa osobe kojima to ne odgovara možegu koristiti tinkturu ili kapsule. U komercijalnim preparatima često se kombinira sa matičnjakom, glogom i hmeljom.