Važno je – jesti obroke

Možda zvuči besmisleno…

Ova preporuka možda nekome zvuči besmisleno, ali nije. Budući sve više jedmo između obroka i sve rjeđe uživamo u zajedničkim obrocima.
Sociolozi koji se bave proučavanjem prehrambenih navika tvrde da smo tradicionalnoj velikoj trojci – doručku, ručku i večeri, dodali četvrtu dnevnu prigodu za jedenje koja traje cijeli dan – neprekidno pijuckamo i grickamo tijekom dana (dok gledamo TV, dok vozimo i sl.).

Sjedeći za stolom objedinjujemo prehranu i druženje (i posebno odgoj djece). Tijekom objeda naša je vrsta razvila govor i ono što nazivamo kulturom.

Većina obitelji danas rijetko objeduje za stolom i zajedno. Često svatko jede za sebe i ono što želi, a posljedica toga je da jedemo više (ljudi jedu više kada je pred njima upravo ono što žele), a prehrambene tvrtke potiču ovakve trendove i reklamiraju razne vrste jela za svakog člana obitelji (niskokalorične obroke, one obogaćene kalcijem i sl. nutrijentima za djecu, onu za dijabetičare itd.).

Grickalice su najveća prijetnja tradicionalnom obroku, a grickanje je posljednjih godina u našim životima zauzelo nova mjesta i nove dijelove dana.
Npr. boravak na radnom mjestu, bio je nekad, u većoj ili manjoj mjeri, razdoblje bez hrane između obroka. To više nije tako. Danas uredi imaju dobro opskrbljene kuhinje, mikrovalne pećnice, pekare s raznolikom ponudom peciva, muffina, kolača i sl. Uz to, pijemo više sokova nego ikada s time da je riječ ponajviše o slatkim, gaziranim pićima bez nutritivne vrijednosti (usprkos dodanim vitaminima, mineralima i dr.), ali zato s puno šećera i aditiva.
Sve kalorije koje smo u posljednjih dvadesetak godina dodali svojoj prehrani došle su uglavnom u obliku grickalica koje se sastoje od mudro probranih i začinjenih kombinacija prerađenih ugljikohidrata, hidrogeniziranih ulja, kukuruznih zaslađivača i puno soli.

Kako bismo vratili obrocima njihovo mjesto mogu nam pomoći određena pravila:
– kad jedemo, trebamo jesti za stolom,
– hranu ne kupovati na benzinskim postajama i po pekarama,
– nastojati jesti u društvu,
– ne jesti pred televizorom,
– ne jesti između obroka (osim možda voće),
– žeđ gasiti vodom ili bilčjnim čajem, nikako industrijski proizvedenim pićima,
– nastojati osluškivati svoje tijelo – iznutra, a ne dopustiti vanjskim utjecajima da određuju što ćemo i kada jesti;

Images courtesy of stockimages / FreeDigitalPhotos.net