Za zdravlje srca

Što mogu sam/a…

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2015. godinu, prvi su uzrok smrtnosti u našoj zemlji i dalje bolesti cirkulacijskog sustava sa 25 694 umrle osobe (47,40 %). Uz nasljeđe, krivci za ovakve pokazatelje su: ubrzani i sjedalački način života i neadekvatna briga za zdravlje psihe i tijela.

Svatko od nas može, u svom životnom okruženju, vlastitim izborima, doprinijeti zdravlju ili pak bolesti svoga srca.
Evo kako…

Pravilna prehrana
Raznovrsna i uravnotežena prehrana temelj je zdravlja. Raznovrsna prehrana podrazumijeva zastupljenost raznolikih namirnica u svakodnevnoj prehrani – voća, povrća, žitarica, mliječnih proizvoda, ribe (posebno plave), mesa. Uravnoteženost znači uzimanje dovoljnih i nikako prevelikih količina hrane – prejedanje je jedan od najgorih načina tretiranja organizma. To znači imati od prilike pet manjih obroka tijekom dana i ne jesti kasno navečer (najbolje ne poslije 19 sati). Posebno se savjetuje smanjiti unos soli pri čemu je važno osvijestiti značajne, a često sakrivene izvore soli (pekarski proizvodi, grickalice, suhomesnati proizvodi, gotovi umaci, slani sirevi i dr.).

Dovoljno sna
Spavamo li dovoljno i kvalitetno (barem sedam sati noćnog sna) naše će nam srce biti zahvalno. Također je važno buditi se polako, razbuđivati se postepeno, ne ustajati naglo. Rizik od srčanog udara u jutarnjim je satima znatno veći (40% veći), nego u ostala doba dana.

Dovoljno kretanja
Valja iskoristiti svaku priliku za kretanje – šetnju (umjesto vožnje autobusom ili tramvajem odšetati stanicu ili dvije), vožnju biciklom, uspinjanje stepenicama (umjesto liftom). Bilo bi dobro usvojiti naviku obavljanja tjelovježbe u određeno vrijeme, svakog dana. To mogu biti jednostavne vježbe razgibavanja i ne moraju trajati duže od 20 minuta. Uz hodanje, za zdravo se srce (i zdravlje općenito) najviše se preporuča prakticiranje yoge.

Druženje
Studije provedene na tu temu pokazale su da usamljene i društveno izolirane osobe umiru od bolesti srca čak dva do tri puta češće (čak i kad im je prehrana uredna), u odnosu na osobe koje su društveno angažirane i njeguju bliske odnose sa drugim ljudima, bez obzira na kvalitetu prehrane.

Vrijeme za sebe
Važno je pronaći i vrijeme namijenjeno samo nama – barem nekoliko minuta dnevno posvetiti sebi – usmjeriti se na vlastito disanje, otkucaje srca, misli… Svaka se ovako provedena minuta višestruko vraća…

Sporiji ritam života
Usporiti ne znači ulijeniti se. Današnji životni ritam naprosto je prezahtjevan i često prestresan. Usporiti znači ne stavljati pred sebe previše obaveza, ne raditi u žurbi, ne trčati, ne raditi više stvari istovremeno kad god je to moguće (a moguće je češće nego smo toga svjesni).

‘Ne’ pušenju
Osim što su loše za naša pluća, cigarete loše utječu i na zdravlje srca i arterija (računa se i pasivno pušenje). ‘Ne’ pušenju je ‘da’ zdravlju.

Radost življenja
Smijeh je uistinu lijek. U situacijama koje nas inače jako nerviraju prava je umjetnost pronaći i smiješnu stranu priče, a upravo je to ljekovito i blagotvorno za naše srce. Veseliti se lijepim, malim stvarima, gledati pozitivno na život i živjeti sada i ovdje… Preozbiljni ljudi dokazano imaju problema sa zdravljem srca u znatno većoj mjeri od ljudi koji su skloniji šali, koji su vedriji i optimističniji.

Glazba
Zvonka radost i za naše srce… Slušanje omiljene glazbe, one koja potiče pozitivne emocije, opušta i razvedrava – blagotvorno je za srce i posljedično za još puno, puno toga…

Redoviti pregledi
Ovaj savjet posebno je namijenjen onima koji u obitelji imaju povijest krvožilnih i srčanih problema i osobama koje osjećaju da ne mogu „disati punim plućima“. Gubitak daha i kratak dah mogu ukazivati na probleme sa srcem (nepravilan puls). Svakako se obratiti liječniku!

Vođenje ljubavi
Dobrobiti od vođenja ljubavi su višestruke – i emocionalne i tjelesne prirode. Ne trebate više razloga za reći ‘da’…

Photo courtesy of Pixabay