Zamke lošeg raspoloženja
- Datum objave:
- Komentara:
- Ispišite članak

I dobra i loša razdoblja dođu i prođu…
Naša raspoloženja mogu biti krajnje varljiva. Mogu nas navući da pomislimo da je život gori nego što stvarno jest (kao i bolji nego što stvarno jest). Kad smo dobre volje život nam izgleda sjajno. Sve vidimo pozitivno, budućnost kao svijetlu i obećavajuću.
U dobrom raspoloženju situacije i problemi ne djeluju tako teški. Kad smo dobro raspoloženi i odnosi sa drugim ljudima bolji su, komunikacija je jednostavnija i lakša. Kritizira li nas netko nećemo to primiti k srcu i lakše ćemo prijeći preko uvrede.
Naprotiv, kad smo loše volje, život doživljavamo kao nepodnošljiv, težak, ozbiljan. Budućnost ne vidimo kao perspektivnu, svijetlu. Stvari shvaćamo ozbiljno i vrlo osobno i često pogrešno tumačimo postupke ljudi oko nas, skloni pronalaziti loše motive…
„Kvaka“ je u tome što su naša raspoloženja promjenjiva i gotovo uvijek u nekom kovitlacu. Umjesto svjesnosti o tome skloni smo pomisliti da se naš život naglo pogoršao od jučer ili unatrag sat-dva…
Dogodi se tako da netko ujutro bude dobre volje i voli svoj život, posao, obitelj, optimističan je, zahvalan… Kasnije tog dana, pokvari li mu se raspoloženje, u stanju je zaboraviti jutarnju zahvalnost i dobar osjećaj, ljutiti se na djecu, partnera, omalovažavati svoj posao, kritizirati ljude oko sebe.
Takve suprotnosti mogu nam se činiti besmislenima i smiješnima (pogotovo kad ih primijetimo kod drugih ljudi), ali su realnost. I svi smo im skloni – u većoj ili u manjoj mjeri.
Nerapoloženi gubimo perspektivu i sve nam se čini hitno. Identične okolnosti doživljavamo potpuno drugačije, ovisno o našem raspoloženju. Čašu sa vodom vidimo kao dopola praznu ili pak kao dopola punu, ovisno tome kako smo raspoloženi. Osim toga, kad smo depresivni skloni smo projicirati svoje neraspoloženje na sve segmente svog života.
No, život nikad nije toliko loš kao što nam se to čini kad smo neraspoloženi. I umjesto da zaglavimo u lošem raspoloženju, trebali bismo malo propitati svoje prosudbe i podsjetiti se na ovaj mehanizam.
U fazi lošeg raspoloženja ne treba se baviti analizom svog života jer je to ravno emocionalnom samopovređivanju.
Stvarni problemi biti će tu i kad se naše raspoloženje popravi. A tada ćemo sasvim sigurno imati više kapaciteta za suočavanje s njima i konstruktivno rješavanje istih. Kad smo loše raspoloženi trebamo se čuvati donošenja odluka jer one donesene u takvom raspoloženju obično su one zbog kojih kasnije žalimo.
Valja nam biti zahvalnima za dobra raspoloženja i strpljivima s onim lošima i ne uzimati ih previše ozbiljno. Ona dođu i prođu.
Tekst: A.Pleša
Photo courtesy of Pixabay
ostavite svoj komentar