Zašto nam kućni budžet „puca po šavovima“

U ovom tekstu nije riječ o kategoriji građana koji jedva spajaju kraj s krajem, bilo zbog nedostatnih primanja (nezaposlenosti, niske kvalifikacije, obavljanja loše plaćenog posla i sl.), zdravstvenog stanja (bolesti, invaliditeta i sl. ograničenja), dobi (male mirovine) i sl.
Ovaj tekst namijenjen je onima koji imaju mogućnost živjeti od svojih primanja i zadovoljavati svoje (ili/i obiteljske) potrebe, ali to iz nekog razloga ne uspijevaju.   

Ponašamo li se prema novcu stihijski vrlo vjerojatno imat ćemo financijskih poteškoća. Suprotno tome, planiramo li i upravljamo svojim financijama i životnim troškovima, umjesto da oni upravljaju nama – na dobrom smo putu da živimo u skladu s vlastitim mogućnostima neopterećeni dugovima, kreditima, neplaćenim računima i sl.

No, planirati ne možemo ne znamo li koliko zaista i na što trošimo. Zato je potrebno sjesti i sve staviti na papir (sve prihode i rashode, stanje na računima). Svrha ovoga je stjecanje što realnijeg uvida u radi boljeg planiranja i upravljanja.

Samo planiranje troškova nije garancija da je on izvediv niti da ćemo se plana pridržavati. Loše isplaniran kućni budžet neće funkcionirati kao što neće funkcionirati dobro isplaniran ako ne budemo disciplinirati i odlučni u provedbi.

Najčešće pogreške koje pri tome radimo su:

Nerealna procjena
Kućni budžet obično sadržava dvije osnovne komponente – planiranje svakodnevnih troškova i planiranje štednje (radi neke buduće potrošnje ili ulaganja). Ukoliko se postavimo nerealno, u neskladu s potrebama i mogućnostima, naš plan neće funkcionirati. U vidu treba imati redovne, predvidljive troškove (rata kredita, režije, trošak najma ako ga imamo, trošak prijevoza na poslao i s posla i sl.) kao i one varijabilne i nepredvidljive/izvanredne (puknuće cijevi, popravak kućanskog uređaja, servis kvara na automobilu i sl.). Ne bismo smjeli zaboraviti i godišnje troškove poput registracije i osiguranja automobila, redovnog servisa automobila, osiguranja stambenog prostora, troška godišnjeg odmora/putovanja, troška darova za rođendane/godišnjice/blagdane/proslave i sl.

(Ne)svrsishodnost
Budžet može biti mjesečni, kratkoročni, ali njegova svrha morala bi biti dugoročna i u skladu s našim vrijednostima. Svrhu pak znamo ako imamo određene ciljeve koje želimo postići. To nas motivira i pomaže nam da zadržimo motivaciju. Ciljevi također mogu biti kratkoročni (poput odlaska ne edukaciju, na godišnji odmor, kupnje novog komada namještaja, preuređenja sobe ili sl.) i dugoročni (štednja za mirovinu, štednja za školovanje djece i sl.).

(Ne)disciplina
Ni najbolji plan ne uspijeva bez odlučnosti i discipline u provedbi. Samo upisivanje brojeva u tablicu i vođenje evidencije ne pomaže ukoliko nismo spremni poraditi na sebi i osvijestiti svoju potrebu za trošenjem/kupnjom, obuzdati taj impuls i upravljati njime.

Provjera/revizija
Budžet treba redovito provjeravati, revidirati, usklađivati s okolnostima/promjenama i aktualnim potrebama.

Photos courtesy of PIxabay