Zdravlje u zrnu riže

Riža prehranjuje oko 70% svjetske populacije. U nekim jezicima “jesti” zapravo znači “jesti rižu”, a “riža” i “hrana” obilježavaju se istom riječi.

U svijetu se uzgajaju tisuće vrsta riže. Najosnovnija je podjela na rižu dugog zrna, srednjeg zrna i kratkog zrna (tzv. okruglu rižu). S nutricionističke strane podjednakih su vrijednosti, a razlikuju se u teksturi, izgledu i okusu. Postoji i divlja riža, ali pod tim se nazivom podrazumijeva sjeme vodene trave. Najpoznatije su aromatične riže poput tajlandske vrste jasmin i indijske vrste basmati. Poznate talijanske vrste arborio i carnaroli ubrajaju se u rižu srednjeg zrna. Arborio riža najpopularnija je za pripremu rižota. Sambal riža, koja se uzgaja u Kini i jugoistočnoj Aziji, te japanska ljepljiva riža (“Sticky”), od koje se radi sushi, pripadnice su skupine kratkog zrna. Izvor je proteina, masti, vitamina, minerala i ostalih hranjivih tvari.

Ima optimalan sastav u kojem prevladavaju kvalitetni proteini, biljne masnoće i niskoglikemični ugljikohidrati.
Smeđa (neoljuštena) riža zdravija je od bijele (oljuštene) jer se najvrjednije hranjive tvari kriju upravo u ljuski. Ona je nutritivno vrjednija, sadrži više proteina, više masnoće, dakle više kalorija i naposljetku više minerala i vitamina B kompleksa.
Populacija koja konzumira neoljuštenu rižu mnogo je zdravija, a najbolji su primjer za to Tajland, Kina i Indija, najmnogoljudnije zemlje na svijetu koje su istodobno i najveći proizvođači riže.
Bijela riža nastala je kada su tijekom 19. stoljeća na Dalekom istoku otkrili da se ovojnica sa smeđe riže određenim postupkom može skinuti. Taj je proces u to vrijeme bio skup pa je tzv. bijela riža bila dostupna samo imućnima. No, vrijeme je pokazalo da bijela riža ima znatno manje vitamina B1 i da konzumiranje isključivo bijele riže može dovesti do oboljenja (beri-beri bolest).
Riža sadrži kompleksne ugljikohidrate, srednje glikemijske vrijednosti, koji kroz duže vrijeme oslobađaju energiju i lako su probavljivi. Sadrži i kvalitetne proteine, te biljne masnoće.

Crvena riža
Crvena riža manje poznata kod nas, ali vrlo poznata na Dalekom istoku. Riječ je o riži fermentiranoj posebnim kvasom Monascus purpureus koji luči crveni pigment. Ova riža ima vrlo atraktivan izgled i svojstvenu aromu, a pripisuju joj se i ljekovita svojstva. Crvena riža je kineski narodni lijek (dijetetski preparat) koji se tradicionalno koristi više od tisuću godina za liječenje bolesti srca i krvnih žila jer se vjeruje da olakšava rad srca i poboljšava cirkulaciju.
Neka istraživanja potvrdila su da crvena riža snižava kolesterol i trigliceride u krvnoj plazmi, što je preduvjet za prevenciju ateroskleroze.

U trgovinama možemo kupiti integralnu tamnu rižu ili rafiniranu bijelu. Smeđa sadrži više vlakana, vitamina E, fosfora i kalcija, ali i bijela je riža dobar izvor vitamina B, željeza, fosfora i magnezija.
Kod pripreme smeđe riže preporučuje se njezino prethodno namakanje čime se postižu znatna poboljšanja kvalitete. Namakanje olakšava kuhanje i popravlja organoleptička svojstva spravljenih jela.